zahtjev sutra u proceduri

Evo zbog čega SDP-ovci traže opoziv Kuščevića

  • Autor: M. Šu./Hina
  • Zadnja izmjena 02.07.2019 13:43
  • Objavljeno 02.07.2019 u 13:37
Lovro Kuščević

Lovro Kuščević

Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek

Klub zastupnika SDP-a, uz potporu još nekih oporbenih stranaka, u srijedu će u saborsku proceduru uputiti prijedlog za pokretanje pitanja povjerenja ministru uprave Lovri Kuščeviću

Iskazivanje nepovjerenja Kuščeviću traže jer je "tijekom obnašanja dužnosti načelnika općine Nerežišća, a potom ministra pokazao da mu zaštita javnog interesa nije bitna i svoje je privatne, imovinske interese kontinuirano stavljao ispred javnih te zlouporabom položaja na kojima se nalazio ostvario milijunsku imovinsku korist".

Kuščevićevo ponašanje nedostojno dužnosti koju obnaša

Oporbenjaci smatraju da je postupanje ministra Kuščevića duboko nemoralno, nedostojno dužnosti koju obnaša, protivno prisezi koju je dao kada je postao ministar u Vladi te stoga više ne smije obnašati dužnost ministra u Vladi. SDP-ovcima su se u tom zahtjevu pridružili zastupnici HSS-a, GLAS-a, Kluba nezavisnih zastupnika te SNAGA-e Goran Aleksić i Promijenimo Hrvatsku Ivan Lovrinović. U prijedlogu za opoziv Kuščevića navode da su u medijima objavljene informacije koje dovode u pitanje Kuščevićev integritet i ozbiljno ukazuju na njegovu nedostojnost za obnašanje dužnosti ministra u Vladi, odnosno, na njegovo ozbiljno i kontinuirano kršenje propisa koji uređuju ponašanje državnih dužnosnika, sukob interesa, stečaj, rad trgovačkih društava, čak i pitanje katastra nekretnina. Ističu da Kuščević, iako je to zakonska obveza svakog dužnosnika, u svojoj imovinskoj kartici dio podataka koje je dužan navesti nije uopće naveo, dok je dio podataka pogrešno prikazan.

U vrijeme dok je 2010. godine obnašao dužnost načelnika Općine Nerežišča, od trgovačkog društva Kuščević d.o.o., u kojem je prethodno bio jedini član i direktor, kupio je poslovni prostor u Supetru po cijeni koja je bila za oko pola milijuna kuna niža od cijene po kojoj ga je to trgovačko društvo kupilo. Isti poslovni prostor, ali po znatno višoj cijeni od one po kojoj ga je kupio, prodao je trećoj osobi, Svpetrvs hotelima, zaradivši pri tome 1,2 milijuna kuna. Po završetku te transakcije, navode dalje, trgovačko je društvo završilo u stečaju, koji je proveden po skraćenom postupku. Budući da društvo više nije imalo imovine rješenjem Trgovačkog suda u Splitu brisano iz sudskog registra. U trenutku brisanja Kuščević d.o.o. je imalo dospjela dugovanja od oko 1,3 milijuna kuna.Od toga je oko 300.000 kuna bilo prema državnom proračunu, a nisu mogla biti podmirena budući da je Kuščević izvlačenjem poslovnog prostora iz društva stekao imovinsku korist u iznosu od 1,2 milijuna kuna kuna.

U prijedlogu se nadalje obrazlaže i kako je općina Nerežišća kojoj je na čelu bio Kuščević, izmijenila je prostorni plan, između ostalog i zbog projekata Svpetrvs hotela, kojima je takvom izmjenom omogućen znatan profit. Upravo su Svpetrvs hoteli od Lovre Kuščevića, za više od 300.000 eura kupili sporni poslovni prostor u Supetru te mu omogućili zaradu od 1,2 milijuna kuna. Naglašavaju i da je Kuščević kao načelnik Nerežišća vodio projekt izgradnje POS stanova, prvi na hrvatskim otocima, koji je završio fijaskom za sve, osim za osobe povezane s njim. Kuščević je, ističu, i bespravni graditelj jer je na području Nerežišća sagradio kuću u negrađevinskoj zoni. Kuščević je sa suprugom na području Općine Nerežišća kupovao negrađevinsko zemljište (pašnjake) koja su, izmjenom prostornog plana, postala građevinsko zemljište. Prenamjenama su Kuščević i supruga zaradili oko 2,7 milijuna kuna, odnosno, oko 47 puta više nego što su uložili u kupnju tih nekretnina, a sve se događalo dok je Kuščević bio načelnik općine.

  • +25
  • +22

Lovro Kuščević

Izvor: Cropix / Autor: Damir Krajac / CROPIX

Politička odgovornost nesumnjivo postoji i mora biti sankcionirana

Oporbenjaci ističu da nemaju namjeru niti ovlast utvrđivati je li ministar Lovro Kuščević u sukobu interesa ili je opisanim ponašanjem počinio određena kaznena djela jer na to odgovore trebaju dati Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, državno odvjetništvo i sud. No, zaključuju, politička odgovornost koja proizlazi iz opisanog postupanja nesumnjivo postoji i mora biti sankcionirana.

Prijedlog za pokretanje pitanja povjerenja članu Vlade u cjelini, uvrštava se odmah u dnevni red Sabora, bez odlučivanja. Vlada je dužna očitovati se o njemu najkasnije u roku od osam dana od dana uvrštavanja prijedloga u dnevni red. Raspravljati i glasati o povjerenju ne može se prije isteka sedam dana od dana podnošenja prijedloga Saboru, a mora najkasnije u roku od 30 dana od dana dostave prijedloga Saboru. To znači da bi se o opozivu Kuščevića, ne bude li drugačijeg razvoja situacije, moglo raspravljati prije ustavne stanke 15. srpnja. 

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!