Iz Ureda za zdravstvo Grada Zagreba javljaju da su azbest na svojim objektima prijavili Dom zdravlja 'Zagreb-Centar' (6 objekata, od kojih 1 nije više u funkciji, a drugi će biti zatvoren do 1. svibnja 2017. g.), Dom zdravlja 'Zagreb-Istok' (4 objekta' i Klinička bolnica 'Sveti Duh' (1 pomoćni objekt u kojem se ne obavlja zdravstvena djelatnost). Klinika za psihijatriju 'Vrapče' prijavila je da nema azbestnih krovova ili fasada, ali da se u krugu bolnice nalazi se Škola za medicinske sestre Vrapče koja ima azbestni krov.

'U 2017. godini predviđeno je uklanjanje skoro svih azbestnih krovova i fasada, kao i izrada projektne dokumentacije za uklanjanje azbesta u preostalim objektima, a što bi trebalo biti dovršeno najkasnije u 2018. godini', poručili su iz Grada Zagreba, prilažući tablicu iz koje je vidljivo što je dosad učinjeno i koje su radnje još potrebne.

Na popisu dječjih vrtića s planiranom zamjenom azbestnih ploča na krovovima nalaze se Kolibri (područni objekt Miroševečka), Gajnice (Peruanska 1), Prečko (Tijardovićeva i Jarnovićeva), Remetinec (Remetinečki gaj 25), Ivane Brlić Mažuranić, Medveščak (Vlaška 97), Zvončić (Voltino 48), Jabuka (Čulinec i Retkovec) i Cvrčak (Gjalskoga).

Osnovne škole s azbestnim krovovima, u cijelosti ili na dijelu krova, su Cvjetno naselje, Dobriše Cesarića, Kralja Tomislava,  Julija Klovića, Bukovac, Mladost, Silvija Strahimira Kranjčevića, Marina Držića, Jure Kaštelana, Davorina Trstenjaka i Ksavera Šandora Gjalskog, a srednjoškolski objekti Poštanska i telekomunikacijska škola, Strojarska tehnička škola Fausta Vrančića, Elektrotehnička škola i X. gimnazija 'Ivan Supek'.

Uoči početka školske godine 2016./2017., gradonačelnik Milan Bandić poručio je da 'azbest nije opasan ako se ne mrvi'. Odgovarajući na prijedlog gradskog vijećnika Dominika Etlingera (SDP) da spriječi da više od 1000 djece idu u škole s azbestnim krovovima, Bandić je usporedio azbest sa zmijom. 'Ako je ne dirate, ne ujeda', rekao je gradonačelnik.

Građevinski stručnjak i sudski vještak Željko Žarko upozorava, međutim, da su starije azbestne ploče, kakve se u pravilu nalaze na objektima u Hrvatskoj, često nagrižene zubom vremena, godinama izložene kišama i suncu te znatnim temperaturnim oscilacijama. Počinju se lomiti i mrviti, a vjetar nosi čestice koje desetljećima nakon udisanja uzrokuju, konstatira Ministarstvo zdravlja, neizlječive tumore vezivnog tkiva (mezoteliome), rak pluća i progresivnu bolest azbestozu. 

'Kad je azbest unutar zida, izoliran s obje strane, on je apsolutno koristan i nikome nije štetan. Ali ima ga i na vanjskim površinama. Na puno zgrada javne namjene u Hrvatskoj postavljene su valovite ili ravne salonitne ploče, koje treba pažljivo demontirati i to mora raditi ovlaštena forma sa zaštitnom opremom za djelatnike. Prilikom demontaže krovove treba polijevati da čestice ne lete zrakom, a najopasnije je kad se kod rezanja, kidanja i bacanja počne dizati azbestna prašina', kaže Žarko.

Da su dostavljeni popisi vrtića, škola i zdravstvenih objekata Grada Zagreba koji još uvijek imaju azbestne krovove i fasade nepotpuni, potvrdio je Dinko Breberina, stručni suradnik u Službi tehničke potpore KBC-a Zagreb, neformalni šef tehnike Klinike za plućne bolesti Jordanovac. U lipnju 2016. portal Telegram izvijestio je da je 'zagrebačka bolnica za plućne bolesti prekrivena starim azbestom, koji izaziva rak pluća'. S obzirom na to da ta bolnica nije na aktualnom popisu Grada Zagreba, moglo bi se zaključiti da je azbestni krov s tog objekta u međuvremenu uklonjen. Bila bi to greška.

'Nikakvih velikih adaptacija gore nije bilo', otkriva Breberina za tportal. Prema njegovim informacijama, zahtjev za sanaciju azbestnog krova upućen je s Klinike u ravnateljstva KBC Zagreb, poslana je čak i jedna ponuda, a više od toga on ne zna. 

'Uvijek je to nesretna priča s novcem u hrvatskom zdravstvu, dok nešto ne procuri, to se ne dira. Saniran je prostor postintenzivne njege na 4. katu glavne zgrade, tamo je kapala voda jer je izolacija propustila', kaže Breberina, precizirajući da se azbestni krov nalazi na zgradi poliklinike, a ne na glavnom bolničkom objektu.  

Šef tehnike bolnice, inače, slaže se s građevinskim stručnjakom Žarkom. 'Takav ravni krov ima svoj vijek trajanja uslijed temeperaturnih razlika, 20 godina maksimalno. Poslije toga... Bio je običaj da se ne dira dok se nešto ne desi', konstatira Breberina. S obzirom da je uklanjanje azbestnog krova zahvat koji bi se morao izvoditi u strogo propisanim uvjetima, pa se tako u odgojno-obrazovnih ustanovama zamjena izvodi tijekom ljetnih praznika, kako bi se to uopće moglo izvesti u bolnici za plućne bolesti?  

'Mi bismo demontažu krova na poliklinici radili vikendom, kad je manji priljev ljudi, manja navala. A što se tiče same sanacije, ne vjerujem da to može trajati kraće od 15-20 dana. Načelno, azbest se brzo skida, ali treba napraviti pripremu da se on odveze do ponedjeljka', procjenjuje Breberina, dodajući da na zadnjem katu poliklinike vikendom nema pacijenata, eventualno dođe dežurni liječnik. 

Da je manjkav i popis gradskih škola pokrivenih azbestom, svjedoči Davor Zuanović, ravnatelj Osnovne škole Ljubljanica, koji je istom ustanovom ravnao i 2011. kada se ona nalazila na popisu od čak 26 osnovnih i osam srednjih škola s azbestnim krovovima i pločama. OŠ Ljubljanica i dan-danas ima azbestni krov, pa nije jasno zašto je ona u međuvremenu uklonjena s popisa Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport. 

'Škola će ići u kompletnu rekonstrukciju. U fazi je izrada projekta, tu je zamjena krova i stolarije, sve kompletno', odgovara Zuanović na pitanje je li na zgradi još uvijek azbestni krov. Dakle, još se ništa nije počelo raditi? 'Ne, nije', kaže ravnatelj, dodajući da je Grad Zagreb odobrio izradu projekta, a kad to bude gotovo, 'vjerojatno će se krenuti u realizaciju'.

Zuanović ne zna kada bi to moglo biti. 'Nadam se da će biti čim prije, u korist svima nama', odgovorio je. 

Neki su se krovovi u međuvremenu sanirali, pa su tako novi krov, između ostalih, dobile OŠ Ante Starčevića u Dubravi i OŠ Antuna Gustava Matoša na Ravnicama, gdje se stanje ocjenjivalo posebno ozbiljnim jer je i fasada bila od azbesta. Ravnatelj Antonio Jurčev potvrdio je za tportal da je škola na Ravnicama u potpunosti 'riješena' 2013. godine, tijekom ljetnih praznika.

'Malo jest potrajalo dok se sve to izrealiziralo, javni natječaji, nabave, ali sve je to prošlo i mislim da smo svi zadovoljni', rekao je Jurčev.

Ravnatelj škole u Dubravi, Nikica Mihaljević, također kaže da je procedura trajala, ali je uspješno okončana i roditelji su u konačnici odahnuli.

'Imamo stvarno lijepi novi krov, limeni. Sve je platio Grad Zagreb, koji je i proveo cijeli postupak', kaže Mihaljević, dodajući da sada 'gura' zamjenu stolarije i fasadu, s obzirom na to da ima obećanje da bi ove godine ušlo u plan energetske obnove.