Vijeće mladih EUSAIR-a ima 20 članova, po dvoje iz Hrvatske, Italije, Slovenije, Grčke, San Marina, BiH, Crne Gore, Srbije, Albanije i Sjeverne Makedonije.

"Oni bi trebali doprinijeti radu stručnjaka svojom svježom perspektivom i znanjem", priopćio je EUSAIR osnovan prije deset godina.

Na obalama i u zaleđu Jadranskog i Jonskog mora živi 70 milijuna stanovnika. Mladi odlaze iz tog područja u zapadne zemlje zbog posla, a njihov rodni kraj se suočava sa zagađenjem okoliša.

"Kroz međusobnu suradnju i dijeljenje iskustava, uvjereni smo da ovi ambiciozni mladi ljudi mogu doći do kvalitetnih rješenja", rekla je Lidija Pansegrau Hadrović, nacionalna koordinatorica za EUSAIR iz hrvatskog ministarstva vanjskih i europskih poslova.

EUSAIR je okvir putem kojeg zemlje kandidati za članstvo u Europskoj uniji, poput BiH i Crne Gore, surađuju sa članicama EU-a poput Hrvatske i Grčke. Radeći na zajedničkim projektima zaštite okoliša, očuvanja kulturne baštine ili u prometnom povezivanju stječu iskustvo u korištenju EU fondova. Tako se približavaju Europskoj uniji, čime Bruxelles osigurava stabilnost na granicama EU-a.

EUSAIR je lani otvorio javni poziv mladina za prijavu, a nakon selekcijskog procesa odabrao je njih 20. Oni će se sastajati nekoliko puta godišnje uživo i "online" te u suradnji s dužnosnicima EUSAIR-a oblikovati svoje ideje. Mladi su se prvi put sastali uživo krajem studenog u Dubrovniku, a ovaj tjedan će se okupiti na grčkom otoku Kreti gdje u utorak počinje godišnji forum Jadransko-jonske regije.

"Kako smo vidjeli na sastanku u Dubrovniku, oni su itekako upoznati sa stanjem u regiji i o njemu nerijetko raspravljaju", rekla je Pansegrau Hadrović. "Kroz Vijeće mladih EUSAIR-a želimo im pružiti dodatnu priliku za suradnju", dodala je.

Mladi su na osnivačkom sastanku u Dubrovniku kroz predavanja o EU fondovima, kohezijskoj politici te strategijama o makreoregijama produbili svoje znanje, a kooridinatori su im predstavili osnove i rad svih pet tematskih stupova EUSAIR-a: plavi rast, povezivanje regije (promet i energetika), kvaliteta okoliša, održivi turizam i socijalna kohezija.

Odnedavno osnovani pet stup, koji se naziva i socijalnim stupom, koordiniraju Hrvatska i BiH. Za četvrti stup, odnosno održivi turizam, koordinatori su Hrvatska i Albanija.

Mladi su, podijeljeni u grupe, raspravljali o potencijalnim rješenjima problema i mogućim akcijama u okviru EUSAIR-a. Podijelili su uloge i funkcije u Vijeću mladih, a tijekom foruma na Kreti održat će panel na kojem bi trebale biti poznate akcije za koje se zalažu.

Hrvatski predstavnici u Vijeću mladih su studentica zagrebačkog Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER) Lara Škare i magistar arhitekture i projektant Antonio Grujevski.

"Očekujem da zajedničkim snagama doprinesemo pozitivnim promjenama u našoj regiji", izjavila je Škare. "Željela bih mladima u Hrvatskoj donijeti dašak nada, tj. pokazati im da se njihov glas može čuti i da se aktivno radi na društveno-gospodarskom razvoju regije u kojoj su odrasli", dodala je.

Škare želi motivirati mlade da ostanu živjeti u jadransko-jonskom prostoru, a ona sama bi u budućnosti htjela pokrenuti neki projekt u području "zelene ili plave tehnologije", odnosno projekt usmjeren na zaštitu okoliša ili mora.

Grujevski se prijavio za sudjelovanje u Vijeću mladih jer smatra da EUSAIR nudi prostor za suradnju s mladima koji imaju iste ciljeve, očuvati zajednički prostor i unaprijediti regiju kroz inovativne pristupe.

"Želim aktivno sudjelovati u informiranju mladih o glavnim ciljevima EUSAIR-a i poticati njihovu uključenost", rekao je.

EUSAIR bi se u svom radu trebao savjetovati s Vijećem mladih, odnosno uzimati u obzir njihove ideje.

EU osim okvira za suradnju u Jadransko-jonskom prostoru ima i okvire za suradnju regija i zemalja u području rijeke Dunav, Alpa i Baltičkog mora.