Za prijedlog rezolucije koju su predložili zastupnici iz stranačkih grupacija ljevice i centra glasovalo je 356 članova parlamenta, 284 je bilo protiv, a 40 suzdržanih.

Rezolucija, u kojoj se iznosi zabrinutost nad niskom razinom javne rasprave u Sloveniji, poziva na neovisnost i autonomiju medija te adekvatno financiranje i autonomiju pravosudnih tijela. Podnijele su je četiri političke skupine u Europskom parlamentu - socijaldemokrati, liberali, zeleni i ljevica, temeljem zaključaka radne skupine koja je u fact-finding misiji ove jeseni boravila u Ljubljani.

Najveća europarlamentarna grupacija, Europska pučka stranka (EPP) desnog centra, nije se pridružila toj inicijativi, a u Slovenskoj demokratskoj stranci (SDS) koju vodi slovenski premijer Janez Janša, ocijenili su je "političkim pamfletom" koji je, po njima, iz Slovenije inspirirala oporba kako bi destabilizirala vladu.

Rezolucijom je Europski parlament izrazio "duboku zabrinutost zbog razine javne rasprave, atmosfere neprijateljstva, nepovjerenja i duboke polarizacije u Sloveniji, što je narušilo povjerenje u javna tijela i među njima".

U rezoluciji se također ističe da utjecajne javne osobe i političari, uključujući i članove Vlade, moraju biti primjerom i osigurati poštovanje i civiliziranu javnu raspravu, bez zastrašivanja, napada, vrijeđanja i uznemiravanja.

Rezolucija je pozdravila činjenicu da je slovenska vlada, premda sa zakašnjenjem, omogućila imenovanje dvaju europskih delegiranih tužitelja iz Slovenije, te poziva vladu da i dalje omogući stabilno financiranje i djelovanje javnih medija s nezavisnom uređivačkom politikom.

Rezolucija ima 18 točaka sadrži i niz drugih preporuka na području temeljnih sloboda i vladavine prava.

Zastupnici europskog parlamenta ove su godine nekoliko puta raspravljali o stanju demokracije u Sloveniji, na plenarnoj sjednici ili u Odboru za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (Libe). Općenita je ocjena da vladavina prava u Sloveniji, koja u drugom polugodištu 2021. predsjedava Vijećem EU-a, funkcionira, ali da političku polarizaciju do koje je došlo treba prevladavati i povećati razinu javne rasprave, kako ne bi došlo do daljnje erozije povjerenja u javne ustanove.

Pritom se u rezoluciji ističe da javne osobe i političari moraju biti primjer drugima za javnu raspravu na civiliziranoj razini, takvu u kojoj će izraziti poštovanje prema drugačijem mišljenju, a bez zastrašivanja, napada, klevetničkih kampanja i uznemiravanja u koje se nekad upleću i javne osobe.

Slovenska oporba desnu vladu Janeza Janše već duže vrijeme optužuje za autokratski stil vladanja, pritisak na javne medije i verbalne napade na novinare, kao i za miješanje u rad nezavisnih tijela i pritiske na pravosudni sustav.

Inicijativa za rezoluciju došla je nakon nedavnog posjeta radne skupine iz Europskog parlamenta, koja je u izvješću posebno istaknula da Janšina vlada kasni s imenovanjem javnih tužitelja za ured Europskog javnog tužitelja (EPPO) te da je tijekom blokirala zakonsko financiranje Slovenske tiskovne agencije (STA). Premda je došla na njegov poziv, Janša skupinu nije želio primiti, a ona je u izvješću nakon posjeta upozorila i na problematičan ton javne rasprave kojeg se ne ustežu niti predstavnici vlasti.