Ruski pregovarači navodno su tijekom razgovora o mogućem završetku rata u Ukrajini iznijeli niz zahtjeva koji bi mogli temeljito promijeniti sigurnosne odnose u Europi. Među njima su i izlazak Finske iz NATO-a, zabrana uspostavljanja vojnih baza Saveza u baltičkim državama te trajno odustajanje Ukrajine od članstva u tom vojnom savezu, objavio je njemački list Bild.

Prema pisanju tog medija, riječ je o neformalnom prijedlogu koji dolazi iz najužeg kruga ruskog predsjednika Vladimira Putina, a o kojem se razgovaralo s predstavnicima europskih zemalja u Abu Dhabiju. Nije poznato je li dokument dobio Putinovo odobrenje, a navodi njemačkog lista zasad nisu neovisno potvrđeni u cijelosti.

Prijedlog se ne ograničava na teritorijalne ustupke Ukrajine, nego obuhvaća i buduće odnose Rusije sa zapadnim zemljama. Moskva bi zadržala sva ukrajinska područja koja trenutačno okupira, a dobila bi i ostatak Donbasa, uključujući dijelove Donecke i Luhanske oblasti koji su još pod kontrolom Kijeva.

Predviđena je i demilitarizacija luka Odese i Mikolajiva, koje se ne bi smjele koristiti kao pomorske vojne baze. Posebnim sporazumima jamčila bi se slobodna plovidba Crnim i Baltičkim morem.

Ukrajina bi se, prema istom prijedlogu, morala trajno odreći članstva u vojnim savezima, čime bi joj ulazak u NATO bio onemogućen. Članstvo u Europskoj uniji, međutim, ne bi bilo isključeno.

Rusija želi ograničiti prisutnost NATO-a na sjeveru Europe

Najdalekosežniji dio navodnog plana odnosi se na vojnu prisutnost NATO-a u sjevernoj i istočnoj Europi. Rusija navodno traži zabranu vojnih baza Saveza u Estoniji, Latviji i Litvi, ali i povratak Finske u položaj u kojem se nalazila prije ulaska u NATO.

Prijedlog se odnosi i na Moldaviju, koja bi, prema navodnom ruskom planu, trebala postati federalna republika sastavljena od središnjeg dijela zemlje, Pridnjestrovlja i Gagauzije. Ako bi se Moldavija priključila Europskoj uniji, Pridnjestrovlje i Gagauzija dobili bi mogućnost raspisivanja referenduma o neovisnosti.

Zauzvrat bi Moskva, prema pisanju Bilda, pristala povući rusko nuklearno oružje iz Bjelorusije i obvezati se da ondje neće razmještati rakete srednjeg dometa.

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov odbacio je tvrdnje da je Rusija zatražila izlazak Finske iz NATO-a.

‘Ne znam ništa o tome. Ne, takav prijedlog nije iznesen. Naravno, o tome nije bilo ni govora’, rekao je Peskov, a prenijela ruska novinska agencija Interfax.

Finski ministar obrane Antti Häkkänen takav je zahtjev ocijenio skandaloznim i poručio da članstvo njegove zemlje u NATO-u nije tema o kojoj bi se pregovaralo s Moskvom.

‘Rusija vrlo dobro zna da se o tome ne pregovara. Takve stvari ni na koji način nisu predmet pregovora. Apsolutno je skandalozno uopće predložiti tako nešto’, izjavio je Häkkänen.

Dodao je da ruski zahtjevi nisu novost te da Moskva slične stavove iznosi već godinama. Podsjetio je i na 2021. godinu, kada je Rusija od NATO-a tražila sigurnosna jamstva koja su uključivala ograničavanje daljnjeg širenja Saveza i povlačenje dijela njegove vojne infrastrukture.

Finska upozorava da Moskva pokušava nametnuti nova pravila

Häkkänen smatra da Rusija pokušava iskoristiti pregovore o Ukrajini kako bi zapadne zemlje same prihvatile ograničenja koja odgovaraju interesima Moskve. Upozorio je da bi popuštanje takvim zahtjevima moglo ohrabriti Kremlj da postavlja nove uvjete.

Finski ministar pritom je izrazio sumnju u izglede za uspjeh razgovora u Abu Dhabiju. Prema njegovoj ocjeni, Rusija zasad ne pokazuje ozbiljnu namjeru za postizanje dogovora, nego nastoji pregovore proširiti na preuređenje europske sigurnosne arhitekture.

Slično je reagirala i finska ministrica vanjskih poslova Elina Valtonen, poručivši da o članstvu Finske u NATO-u mogu odlučivati isključivo Finska i njezini saveznici.

‘Jasno je kao dan da je na Finskoj i Savezu da odluče o članstvu u NATO-u. Tako ćemo i postupiti’, rekla je Valtonen.

Osvrnula se i na pokušaje širenja pregovora izvan okvira rata u Ukrajini. Ako Rusija želi nametnuti raspravu o europskom sigurnosnom poretku, smatra ministrica, to pokazuje da Moskvi nije osobito stalo do brzog postizanja sporazuma.

Unatoč tome, Valtonen smatra da diplomatske napore treba nastaviti, uz istodobnu potporu Ukrajini i jačanje pritiska na rusko gospodarstvo i ratne kapacitete.

‘Ne vidim drugi način da Rusiju natjeramo na istinske pregovore’, poručila je, pozvavši Moskvu da pristane na prekid vatre. Pritom je istaknula da je Ukrajina na takvo primirje spremna.