Europska unija trebala bi osigurati zalihe lijekova, generatora i sirovina kako bi se bolje pripremila za eventualnu vojnu invaziju, pandemiju ili prirodnu katastrofu, zaključak je iz strategije Europske komisije
Predstavljajući svoju prvu strategiju zaliha, Europska komisija istaknula je da bi države članice trebale razmotriti i hitne zalihe sredstava za pročišćavanje vode, opreme za popravak podmorskih kabela, dronova i prijenosnih mostova koji bi se koristili u ratnim uvjetima, piše The Guardian.
Ranije ove godine europska javnost pozvana je da napravi dovoljno zaliha hrane, vode i osnovnih potrepština za 72 sata u slučaju vojnog napada, prirodne katastrofe, nestanka struje ili velike industrijske nesreće. U okviru strategije EU-a za pripravnost, dužnosnici razrađuju što bi vlade trebale skladištiti i kako ojačati spremnost za izvanrednu zdravstvenu situaciju, poput pandemije, antimikrobne rezistencije, kemijskih, nuklearnih ili bioloških prijetnji.
vezane vijesti
Planovi se temelje na iskustvima iz pandemije COVID-a, kada su se države članice EU-a utrkivale u nabavi maski i druge medicinske opreme za sebe, ostavljajući one kojima je najpotrebnije bez potrepština.
EU bi trebao imati redovito ažurirane, neisključive popise ključnih dobara prilagođenih različitim krizama, navodi se u planu.
Do 2026. EU namjerava osnovati centar za kritične sirovine za zajedničku kupnju takvih dobara u ime zainteresiranih tvrtki. Do iste godine EU će imati popis lijekova i medicinskih tehnologija kojima će se dati prioritet za stvaranje zaliha ili zajedničku nabavu.
EU također radi na razvoju sustava za praćenje otpadnih voda koji bi 'djelovao poput radara za rano upozoravanje' kako bi otkrio zarazne bolesti prije pojave simptoma.
EU već ima flotu protupožarnih zrakoplova i helikoptera, zrakoplova za medicinsku evakuaciju, medicinske opreme i poljskih bolnica. Kako se sezona šumskih požara intenzivira, Komisija je naglasila da će biti potrebni dodatni helikopteri ili laki zrakoplovi za zaštitu područja takvih područja.
'Znamo s kojim se prijetnjama suočavamo... hibridni napadi, nestanci struje, ekstremni vremenski uvjeti i širenje bolesti. To više nisu neki rizici iz budućnosti. Zato pripravnost premještamo s margina na prvu crtu naše obrane', poručila je povjerenica za upravljanje krizama Hadja Lahbib.
Najnovija strategija dolazi nakon što je danska premijerka Mette Frederiksen ponovila svoje stajalište da bi EU trebala biti spremna braniti se do 2030. 'Naoružavanje Rusije znači da bi oni – u roku od dvije do pet godina – mogli predstavljati vjerodostojnu vojnu prijetnju Europi i NATO-u', rekla je u utorak Europskom parlamentu.
