SPOR SA SLOVENIJOM

Europska komisija nema nadležnosti za naše svađe, ali može nam zagorčati život

31.07.2015 u 19:54

Bionic
Reading

Stručnjaci za međunarodno pravo smatraju da bi nakon odluke Sabora o izlasku iz arbitražnog spora i snažnog pritiska Europske komisije na Hrvatsku povodom te odluke, eventualni nastavak pritiska te institucije Europske unije na službeni Zagreb mogao kompromitirati djelovanje same komisije i degradirati njezin ugled u hrvatskoj i europskoj javnosti

Prema pojašnjenju doc. dr. sc. Hrvoja Špehara, predstojnika Jean Monnet katedre za političke studije Europske unije i vrsnog poznavatelja političkog sustava EU, Europska komisija nije europska vlada, već specifična politička institucija koja ima posebnu zadaću brinuti se o osnivačkim ugovorima Europske unije kao svojevrsni čuvar ugovora te regulatornu zadaću u području zajedničkih europskih politika.

Špehar podsjeća da EK zastupa interese EU ondje gdje ima mandat za takvo djelovanje, a ne može niti ima pravo djelovati u različitim drugim međudržavnim pitanjima koja nisu dio njezinih vlasti. Stručnjak pritom naglašava kako u slučaju međudržavnih odnosa između Hrvatske i Slovenije, naročito u području međusobnog dogovora o rješenju graničnih sporova, EK nije nadležno tijelo, nema zadaću 'čuvara ugovora', nije involvirana kao strana u sporu niti na bilo koji način može djelovati na njegovu rješavanju, jer nije sud.

'Ono što je Komisija djelomično uspješno činila, bilo je nastojanje da se u iznimnim okolnostima slovenske blokade proširenja Europske unije zbog bilateralnih sporova s kandidatkinjom, prevlada navedena tragična situacija za interese Europske unije te je u tim okolnostima djelomično pružila mogućnost posredovanja u traženju rješenja, ali s veoma malo uspjeha dok inicijativu nisu preuzele Sjedinjene Američke Države i druge države članice EU', misli Špehar koji za tportal dodaje kako budući da je trenutni postupak opterećen teškim povredama koje ne dovode u mogućnost da bude i dalje prihvatljiv način rješavanja spora, bilo bi korisno kada bi Europska komisija i dalje zastupala svoj prvotni stav u kojem se decidirano proglasila nenadležnom u sporu.

U suprotnom, smatra dobro upućeni poznavatelj prilika u EU, stajalište Europske komisije koje je opisala glasnogovornica Mina Andreeva moglo bi 'snažno kompromitirati djelovanje Europske komisije i degradirati njezin ugled u hrvatskoj i europskoj javnosti, budući da se može steći dojam da se svrstava uz partikularne interese jedne države članice koja je svojim postupcima visoko kompromitirala ovaj arbitražni postupak'.

Davor Vidas, svjetski priznati stručnjak za međunarodno pravo i direktor Odjela za pravo mora Instituta Fridtjof Nansen u Oslu, u sinoćnjem gostovanju u središnjem Dnevniku HRT-a naglasio je kako skandal povezan sa slučajem PiranLeaks neodoljivo podsjeća na incident koji se dogodio 1983. godine kada je sovjetski lovac raketom srušio južnokorejski putnički zrakoplov koji je ušao u sovjetski zračni prostor, a kojom prilikom je poginulo 269 putnika i članova posade. Nakon tog rušenja, podsjetio je, došlo je do trenutačne suspenzije niza bilateralnih sporazuma o zračnim uslugama između tadašnjeg Sovjetskog Saveza i većeg broja zemalja.

'U slučaju našeg pograničnog spora i kontaminiranja arbitražnog postupka, slovenska predstavnica u sporu Simona Drenik na neki je način ispalila raketu u ime Slovenije na temelju međunarodnog pravosuđa', slikovito se izrazio Vidas dodajući kako je taj čin osnova cijelog događaja, dok su ostali povezani događaji zamjena teza.

'Uzrok je toliko fundamentalna povreda spora da se ugovor o arbitraži ne može više primjenjivati', misli stručnjak koji se u gostovanju u središnjoj informativnoj emisiji HRT-a osvrnuo i na pritiske Europske komisije. Prema Vidasu, ne postoji alternativa međunarodnom pravu, ali postoji alternativa kršenju međunarodnog prava.

'Alternativa je nastavak poštivanja međunarodnog prava i Bečke konvencije, a upravo je to Hrvatska učinila i čini dalje', kazao je Vidas dodajući kako se u ovom slučaju nadalje neće ispitivati postoji li još uvijek ugovor, budući da je on prestao važiti jer je iz njega istupila Slovenija svojim činom. Ispitivat će se, naglasio je stručnjak za međunarodno pravo, pravovaljanost hrvatskog poteza.

Upitan za legitimitet Arbitražnog suda u Haagu, Vidas je ocijenio da bi dok se ne razmotri prestanak arbitražnog postupka, razumno bilo da sud suspendira bilo kakvi daljnji rad u postupku. 'Jasno je da legitimitet suda valja čuvati, ali uz nužno uvažavanje vladavine prava', zaključio je Vidas.