Daytonsko-pariški sporazum parafiran je u 24. studenog u Daytonu u američkoj saveznoj državi Ohio, a potpisan u Parizu 14. prosinca 1995. godine, time završivši rat u Bosni i Hercegovini koji je odnio više od 100 tisuća života i raselio dva milijuna ljudi.

Trideset godina nakon tog dogovora vrijeme je da se „gleda prema naprijed”, prema europskoj budućnosti Bosne i Hercegovine, rekao je u raspravi u Strasbourgu Michael McGrath, povjerenik Europske komisije za demokraciju, pravosuđe, vladavinu prava i zaštitu potrošača. EU pritom može služiti kao primjer pomirbe, savez nekad zaraćenih nacija koje su izgradile Uniju zajedničkih vrijednosti, kazao je Irac.

Pozdravio je predanost BiH članstvu u EU-u te njenu potpunu usklađenost s europskom vanjskom i sigurnosnom politikom, no upozorio na „sporost provođenja reformi, političke podjele, zapaljivu i secesionističku retoriku” koje potkopavaju europske ambicije BiH.

Povjerenik je naglasio da su bosansko-hercegovački političari ti koji imaju dužnost pokrenuti dijalog i konačnu pomirbu, uspostaviti stabilne institucije i demokraciju bez diskriminacije.

„To nije nužno da se zadovolji Bruxelles, nego građani BiH”, rekao je McGrath, pa zaključio da što će prije ta zemlja provoditi reforme i napredovati na europskom putu, to će brže biti uklonjen međunarodni nadzor.

Hrvatska zastupnica pučana Željana Zovko, incijatorica rasprave o tom dogovoru u Europskom parlamentu, pozdravila je što je u ime Komisije govorio upravo McGrath, Irac koji je zbog Sporazuma na Veliki petak upoznat s mirovnim procesima.

Zovko je rekla kako je Daytonsko-pariški sporazum 1995. dočekan kao vijest spasa za ratom razorenu zemlju, no kako njegovo obećanje jednakopravnosti i legitimne zastupljenosti triju konstitutivnih naroda u tijelima vlasti ni nakon trideset godina nije pravedno provedeno, a „pomirenje i povjerenje još uvijek nisu zamijenili ulogu Ureda visokog predstavnika”.

Upozorila je na nadolazeće izbore u BiH u listopadu iduće godine na kojima bi, ako se do tada ne izmijeni izborni zakon, Bošnjaci ponovno mogli izabrati hrvatskog člana Predsjedništva BiH, ali i preuzeti Hrvatski klub u Domu naroda „putem izbornog inženjeringa”.

Zovko je upozorila i na opasnost unitarističkih i separatističkih poruka u BiH koje dominiraju u javnim govorima političkih predstavnika. Poruka BiH i nedovršenog posla je „ozbiljna opomena za sve one koji misle da je mirovni sporazum kraj”.

„Nužno je što prije provesti promjenu izbornog zakona, završiti započeto i dati europsku budućnosti Bosni i Hercegovini“, zaključila je. Zastupnik pučana Davor Ivo Stier, predsjednik EP-ovog Izaslanstva za odnose s Bosnom i Hercegovinom te Kosovom, rekao je da se BiH 30 godina nakon još uvijek nije „konsolidirala kao suverena i višenacionalna država”.

Daytonsko-pariški sporazum je „pogodio formulu za mir”, ali njegovom temelju potrebna je i „europska nadgradnja”. I Stier je pozvao na promjenu sporazuma, ali „poštujući njegovu temeljnu mirovnu formulu ravnopravnosti”.

On je naglasio da se u javnom prostoru BiH koncept federalizma i građanske države često predstavljaju kao „oprečni”, što nije točno.

„Nedostaje dijaloga i političke volje da se zaključi kako se u višenacionalnoj BiH građanski koncept može razvijati samo kroz federalno uređenje zemlje koje će poštivati formulu ravnopravnosti”, što bi bila „prirodna evolucija” nakon Daytona. Stier je naglasio da federalizam ne znači „pravo na odcjepljenje” ili „diskriminaciju građana”, nego je riječ o konceptu koji je, primjerice, ujedinio Sjedinjene Države nakon Građanskog rata, „sačuvao Belgiju i mnoge druge europske zemlje”.

Zastupnik konzervativaca Stephen Nikola Bartulica Daytonsko-pariški sporazum prozvao je „mrtvim slovom na papiru”, dokumentom koji traži ozbiljnu reviziju, počevši s izbornim zakonom.

„Već se dugo zalažem da se Dayton ozbiljno revidira. Danas je to jedna prazna forma koja i dalje vodi do disfunkcionalne BiH te treba ozbiljne promjene”. Bartulica je naglasio da je hrvatski narod „jedino jamstvo” u BiH da će se ona i dalje kretati europskim putem, kao i da bez vojno-redarstvene operacije 'Oluja' ne bi ni došlo do potpisivanja tog sporazuma.

Zastupnik zelenih Gordan Bosanac rekao je da je Daytonsko-pariški sporazum bio „uistinu mirovan” jer je zaustavio rat u zemlji u kojoj su se dogodili brojni ratni zločini, uključujući i genocid.

„Dayton je podijelio Bosnu i Hercegovinu i prepoznao njezina tri konstitutivna naroda, zanemario takozvane ostale narode, uspostavio kompleksan sustav vladanja i prepustio BiH svima koji u njoj žive da s vremenom uspostave suživot, razvijaju demokraciju i vladavinu prava te uvedu zemlju u EU”.

No, nastavio je Bosanac, BiH je 30 godina nakon „i dalje nažalost etnički podijeljena zemlja, a predanost europskim integracijama slabi”. Zastupnik zelenih rekao je da su predstavnici konstitutivnih naroda 30 godina „imali priliku pronaći rješenje i krenuti naprijed”, u čemu nisu uspjeli, pa je izrazio razočaranje što predstavnici srpskog naroda „uporno blokiraju put BiH u EU”.

Bosanac smatra da je „promjena jedino u rukama građana BiH” koji trebaju kazniti one politike koje su „zamrznule” zemlju, politike „primarno motivirane etničkim, a iza toga klijentelističkim načelima”. Zastupnik socijalista i demokrata Tonino Picula podsjetio je Parlament da se ove godine obilježava i trideseta obljetnica genocida u Srebrenici.

„Prizore koje danas dolaze iz Ukrajine gledali smo usred Europe i u devedesetim godinama prošlog stoljeća. Dok su se bivši politički istok i zapad ujedinjavali, u Sarajevu su ljudi ginuli od snajpera”, kazao je. Picula je upozorio da se ove godine u BiH „odvijala jedna od najozbiljnijih političkih kriza”.

„Događanja potaknuta presudom Miloradu Dodiku govore o razmjeru problema koji predugo opterećuju BiH. K tome, nepoštivanje konstitutivnosti naroda, kroz preglasavanje i nametanje hrvatskog člana predsjedništva je neodgovoran korak koji je nažalost akumulirao puno problema i nepovjerenja”, rekao je hrvatski zastupnik.

„Mnoge države su sinonim za složenost, ali BiH je sinonim i za stagnaciju. Hrvatski i europski interes je da BiH ude u EU i da naša suradnja postane još jača. Ali dilema je ne samo kako EU može pomoći BiH nego kako i da li BiH uopće može pomoći sama sebi u tranziciji od Daytona do Bruxellesa”.

HDZ-ov eurozastupnik Karlo Ressler naglasio je da je „danas jasno da se slovo i duh Daytona ne provode”. „Vrlo se rano odmaklo od konsocijacijskog ustavnog modela utemeljenog na ravnopravnosti tri konstitutivna naroda”.

Ressler je rekao da BiH „dominira nezdrava destabilizirajuća tenzija između unitarističkih i separatističkih tendencija”, zbog čega Parlament danas mora „biti jasan” da obje „nisu rješenja jer razgrađuju višenacionalnu državu i produbljuju krizu”. „Federalni princip, legitimna zastupljenost svih konstitutivnih naroda te europski put BiH ostaju jedini realni i održivi okvir za mirnu, stabilnu i funkcionalnu BiH” .

Pučanka Sunčana Glavak naglasila je da BiH vladaju „duboka institucionalna nefunkcionalnost”, stalne političke blokade te sustav koji „prečesto nagrađuje neodgovornost, a ne suradnju”. „Dayton je bio nužan kompromis u ratu, ali nije stvoren da bude trajan okvir političke paralize u miru”.

Istaknula je da ravnopravnost triju naroda nije „tehničko, nego temeljno političko pitanje”, pa poručila da danas status quo nije opcija”.

U raspravi je uz hrvatske sudjelovalo još dvadesetak zastupnika, a u njihovim obraćanjima dominirala je poruka o očuvanju Bosne i Hercegovine kao integralne države s jednakopravnim narodima te o Daytonsko-pariškom sporazumu kao dokumentu koji nije bio namijenjen za 30 godina te kao takav treba biti proširen.