Europska unija mogla bi zakasniti s ostvarivanjem cilja da do 2030. bude vojno spremna, upozorava nacrt radnog programa Europske komisije za 2027. godinu koji je Euronews dobio na uvid. Unatoč snažnoj političkoj potpori i rekordnim ulaganjima u obranu, stoji u nacrtu, europskim državama i dalje nedostaju ključne sposobnosti potrebne za učinkovitu zajedničku obranu.

'Naše vanjske granice, kritična infrastruktura i vrijednosti na kojima se temelji europski način života sve su više ugroženi', navodi se u dokumentu, uz upozorenje na hibridne prijetnje. Nacrt bi Europska komisija trebala potvrditi i objaviti u srijedu.

Prema podacima Europske obrambene agencije, EU je 2025. za obranu izdvojio 418 milijardi eura. Ipak, veća potrošnja još nije osigurala snage koje se mogu brzo rasporediti, dugoročno održavati i učinkovito djelovati zajedno.

Izazov dodatno povećava odluka američkog predsjednika Donalda Trumpa o smanjenju američke vojne prisutnosti u Europi, uključujući povlačenje ključnih potpornih kapaciteta. Povjerenik EU-a za obranu Andrius Kubilius upozorio je da bi nadomještanje dijela američkih sposobnosti moglo stajati oko 500 milijardi eura.

Novi europski instrumenti za sigurnost

Europska komisija zato planira predložiti novi instrument za razvoj strateških vojnih sposobnosti, od strateškog transporta i zračnog dopunjavanja goriva do svemirske i kibernetičke obrane, navodi Euronews.

Predviđa se i uspostava europskog Protokola za izvanredne sigurnosne situacije, koji bi državama članicama suočenima s izravnom i vjerodostojnom prijetnjom omogućio brzu i zajedničku europsku reakciju. Komisija će razmotriti i mogućnost osnivanja Europskog vijeća za sigurnost s najbližim partnerima.

Prijedlog protokola, koji je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen usporedila s člankom 4. NATO-ova ugovora, zasad nema jednoglasnu potporu. Potreba za boljom koordinacijom dolazi u trenutku sve učestalijih hibridnih prijetnji, uključujući upade dronova na europski teritorij poput onih na sjeveru Europe, ali i dronova u Crnom moru.

Nacrt navodi da će, unatoč rastu ulaganja u tehnologiju za otkrivanje i neutralizaciju dronova, do 2030. biti dovršena tek trećina takvih programa EU-a.

Ukrajina ostaje prioritet

Komisija najavljuje i nastavak ulaganja u obrambene sposobnosti, posebno u protuzračnu i proturaketnu obranu, bespilotne letjelice, sustave za njihovo presretanje te streljivo.

Ukrajina bi iz zajma za potporu vrijednog 90 milijardi eura mogla usmjeriti do milijardu eura u europski program zajedničkih obrambenih projekata, s ciljem čvršćeg povezivanja ukrajinske obrambene industrije s europskim partnerima, navodi Euronews.

Cilj vojne spremnosti do 2030. tako ostaje na snazi, ali Komisija upozorava da će za njegovo ostvarenje biti potrebno brže jačanje kapaciteta i otpornosti Unije.