PREGRUPIRANJE

Europa nema izbora nego pojačati obrambenu suradnju

22.11.2016 u 15:27

Bionic
Reading

Zbog terorizma, hibridnih prijetnji, kibernetičke i energetske nesigurnosti Europska unija nema drugog izbora nego pojačati svoju sigurnosnu i obrambenu suradnju, utirući tako put prema Europskoj obrambenoj uniji, rekli su zastupnici Europskog parlamenta u rezoluciji izglasanoj u utorak. Zastupnici su predložili posvećivanje dva posto BDP-a obrani, uspostavi multinacionalnih snaga i stalnog sjedišta za planiranje i vođenje operacija te omogućavanju Uniji da djeluje tamo gdje NATO to ne želi

'Naša Unija nije opremljena za suočavanje s prevelikim izazovima kada je u pitanju obrana. Gotovo 30 godina većina članica rezala je svoje obrambene proračune, što je dovelo do smanjenja oružanih snaga. Suradnja među zemljama članicama je povremena, a Europa se i dalje snažno oslanja na kapacitete NATO-a i solidarnost SAD-a', rekao je izvjestitelj Urmas Paet (ALDE, Estonija) u raspravi u ponedjeljak, objavili su iz Ureda za informiranje Europskog parlamenta u Hrvatskoj. Naglasio je da je 'došao trenutak da europska obrambena politika postane aktivna'.

Sigurnosna situacija u Europi i njenu susjedstvu jako se pogoršala zadnjih godina zbog izazova poput terorizma, hibridnih prijetnji te kibernetičke i energetske nesigurnosti koje niti jedna zemlja ne može riješiti sama, kaže se u rezoluciji o Europskoj obrambenoj uniji.

Spajanje vojnih resursa

Europski zastupnici žele da EU reagira 'brže i robusnije' na stvarne prijetnje, što zahtijeva da oružane snage u Europi bolje surađuju. Kao posljedica dupliciranja, prekomjernih kapaciteta i prepreka nabavi u području obrane trošak se procjenjuje na 26,4 milijarde eura godišnje.

U rezoluciji se traži od Europskog vijeća da predvodi postupno oblikovanje zajedničke obrambene politike Unije te da omogući dodatna financijska sredstva kojima će se zajamčiti njena provedba. U rezoluciji se također poziva na uspostavu operativnog sjedišta EU-a kao preduvjeta za učinkovito planiranje i vođenje zajedničkih operacija. EU bi trebao poticati države članice da ostvare potrošnju za obranu od dva posto BDP-a.


Države članice trebale bi uspostaviti multinacionalne snage unutar stalne strukturirane suradnje te ih dati na raspolaganje zajedničkoj sigurnosnoj i obrambenoj politici, dodali su zastupnici. Također podržavaju predložena ulaganja od najmanje 90 milijuna eura za naredne tri godine u istraživačke projekte vezane za obranu, predlažući da bi trebao slijediti poseban program EU-a za istraživanja u području obrane s godišnjim proračunom od 500 milijuna eura.

Puna sinergija s NATO-om

Zastupnici su naglasili potrebu veće suradnje između Europske unije i NATO-a, posebno na istoku i jugu, u suzbijanju hibridnih i kibernetičkih prijetnji, poboljšanju pomorske sigurnosti te razvijanju obrambenih kapaciteta. Međutim, EU bi trebao biti spreman djelovati samostalno u slučajevima kada NATO ne želi preuzeti vodstvo, dodali su zastupnici. Oni će raspravljati u utorak i glasati u srijedu o posebnoj rezoluciji o Zajedničkoj sigurnosnoj i obrambenoj politici (ZSOP). U njenom nacrtu se predlaže temeljita revizija ZSOP-a te pokretanje trening operacije u Iraku radi potpore državama članicama koje su uključene u koaliciju protiv Islamske države, priopćili su iz Europskog parlamenta.