Europski povjerenik za obranu Andrius Kubilius rekao je da je paket vojne mobilnosti izvršne vlasti EU-a, koji u četvrtak ulazi u trijaloge u Europskom parlamentu, nužan i da bi se trebao provesti "čim budemo spremni". Ali, zastupnici u Europskom parlamentu žele da se provede dvije godine prije prvobitno predviđenog roka.

"Veliki problem za nas je što imamo 27 država članica, a one imaju 27 režima vojne mobilnosti. Na primjer, dovođenje trupa iz Španjolske u baltičke države može potrajati oko 45 dana. To mijenjamo vrlo radikalno“, rekao je Kubilius za Euronews.

No, upravo spomenuti rok u 2028. godini još nije sasvim dogovoren. "Moramo se složiti ne samo s Parlamentom, moramo se složiti i s Europskim Vijećem. Ali kao Komisija smo zaista ambiciozni“, rekao je.

U iščekivanju agresije

Vojna mobilnost je mogućnost da se tenkovi, trupe i drugi vojni konvoji brzo kreću s jedne strane europskog kontinenta na drugu u ratno vrijeme. Prijedlog o kojem se raspravlja dio je šire obrambene agende EU-a pod nazivom Spremnost 2030.

Razne nacionalne sigurnosne agencije i obrambeni dužnosnici istaknuli su 2030. godinu kao datum kada bi obrana kontinenta mogla biti testirana agresijom, posebice ruskom.

Europska komisija predstavila je prijedlog o vojnoj mobilnosti u studenom, postavljajući datum provedbe u 2030. godinu. Paket ima cilj smanjiti birokraciju za nadogradnju infrastrukture kako bi se ubrzalo kretanje vojnog osoblja i opreme diljem Europe.

O svakom prijedlogu izvršne vlasti EU-a moraju pregovarati zastupnici u Europskom parlamentu, Europska komisija i Europsko vijeće, koje predstavlja Irska kao predsjedavajuća Vijeća EU-a.

Vrijeme i novac

Izvjestitelji o paketu vojne mobilnosti, poljski zastupnik u Europskom parlamentu Michał Szczerba iz Europske narodne stranke (EPP) i latvijski zastupnik u Europskom parlamentu Roberts Zīle iz Europskih konzervativaca i reformista (ECR), potvrdili su da žele ubrzati provedbu prijedloga do 2028. umjesto do 2030. kako je izvorno predvidjela Komisija.

"Vrijeme je ključno i ne možemo čekati. Ova uredba nije o novcu. Radi se o pravilima, brzini i opsegu. Radi se o ulaganjima i uklanjanju kritičnih uskih grla poput mostova, željezničkih dionica ili logističkih terminala", rekao je Szczerba, dok je Zīle dodao da je novi vremenski okvir "vrlo važan“ jer "ne možemo čekati do 2030.“

Rekao je da ruska invazija na Ukrajinu pokazuje da Europa mora obnoviti svoju infrastrukturu, pritom misleći na željeznice, ceste i mostove, radi "sigurnosti i zaštite" kontinenta. Dio sredstava za osiguranje dovršetka radova mogao bi se osigurati iz blagajne EU-a, poput predložene alokacije od 131 milijarde eura za obranu u Višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2028. – 2034.

Uska grla i žarišne točke

Četiri glavna koridora vojne mobilnosti identificirala je Europska komisija u konzultaciji s NATO-om i povjerljiva su za javnost zbog svoje osjetljive prirode.

Ovi projekti uključuju identificirana uska grla, kao i 500 "projekata žarišnih točaka" s povećanom podrškom u okviru sljedećeg VFO-a. No, Zīle je rekao da je i na nacionalnim vladama da iskoriste vlastite proračune za financiranje radova.

"Sve države članice NATO-a, složile su se izdvojiti pet posto BDP-a za obranu, a 1,5 posto toga moglo bi se iskoristiti za logističke potrebe“, rekao je Zīle.