Hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić boravit će 28. ožujka u posjetu Sarajevu a tom prigodom sa svojim bosanskohercegovačkim domaćinima razgovarat će i o inicijativi Hrvatske o novom pristupu Europske unije BiH, potvrđeno je u ponedjeljak Hini u Ministarstvu vanjskih poslova BiH
'Bit će to prilika za bilateralnu razmjenu stajališta a razgovarat će se o stanju u BiH ali i procesu pridruživanja EU-u', kazao je glavnogovornik ministarstva Nebojša Regoje
Potvrdio je kako će na dnevnom redu susreta ministrice Pusić i ministra vanjskih poslova BiH Zlatka Lagumdžije biti i hrvatski prijedlog o novom odnosu EU-a prema BiH iako Sarajevo o tome još nije zauzelo službeno stajalište.
'O tome se upravo razgovara', kazao je Regoje.
Ministricu vanjskih poslova Hrvatske primit će članovi Predsjedništva BiH a sastat će se i sa predsjedateljem Vijeća ministara BiH Vjekoslavom Bevandom, potvrdili su iz hrvatskog veleposlanstva u Sarajevu.
Šefica hrvatske dplomacije u Sarajevu će sudjelovati na konferenciji posvećenoj borbi protiv seksualnog zlostavljanja žena u ratnim sukobima koju zajednički organiziraju Ministarstvo obrane BiH i britansko veleposlanstvo u Sarajevu.
Na toj se konferenciji očekuje sudjelovanje i ministra vanjskih poslova Velike Britanije Williama Haguea. Uz Pusić i Haguea u Sarajevu bi do kraja ovog tjedan trebali boraviti i ministri vanjskih poslova Austrije Sebastian Kurz i Mađarske Janosz Martonyi
U Ministarstvu vanjskih poslova BiH istaknuli su kako je riječ o odvojenim posjetima koje ne treba promatrati 'u paketu'.
'Iako dolaze u približno isto vrijeme to ne treba promatrati kao zajednički nastup četiri ministra', kazao je Regoje.
Mediji u BiH ipak spekuliraju da ministri iz četiriju članica EU-a dolaze u BiH približno istodobno kako bi i osobno podržali nastojanja Sarajeva da se približi EU-u, uputili poruku o potrebi očuvanja cjelovitosti zemlje i dali podršku neophodnim reformama.
Bosna i Hercegovina je sve do izbijanja prosvjeda u nekoliko njenih gradova početkom veljače bila u nekoj vrsti diplomatske izolacije jer tamo zbog opće blokade reformi i zastoja na političkom planu mjesecima nije dolazio nitko od istaknutijih inozemnih političara.
Nakon tih prosvjeda zanimanje za stanje u BiH u međunarodnoj zajednici ponovo je poraslo iako je tu zemlju ponovo zasjenila kriza u Ukrajini.
Hrvatski 'non-paper'
Hrvatska je u veljači istaknula da EU treba osmisliti novi pristup prema Bosni i Hercegovini, a početkom ožujka uputila je zemljama članicama EU-a 'non-paper' u kojem se zauzima za specifičan pristup prema Bosni i Hercegovini, koja je zbog unutarnje nefunkcionalnosti u potpunom zastoju.
U hrvatskom neslužbenom dokumentu predlaže se da se ona pitanja koja sada predstavljaju prepreku za napredak BiH u europskim integracijama, poput provedbe presude Sejdić-Finci, ostave za kasnije, to jest da se rješavaju tijekom procesa približavanja Europskoj uniji.
Pri tome se navodi primjer normalizacije odnosa između Srbije i Kosova, što nije postavljeno kao preduvjet za Srbiju da otvori pregovore, nego kao proces koji se treba dovršiti paralelno sa završetkom pregovora. Novi pristup EU-a prema BiH, prema hrvatskom prijedlogu uključivao bi i posebni kandidatski status za tu zemlju.