Europa se nalazi pred sve ozbiljnijim pitanjem vlastite sigurnosti, ali i gospodarske samostalnosti u svijetu koji postaje sve nepredvidljiviji. Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen u govoru o stanju Unije naglasila je potrebu da Europa bude spremna na nesigurnija vremena i založila se za novu europsku sigurnosnu arhitekturu. No kakvu je poruku zapravo poslala i je li bilo konkretne vizije?
O tome su u HTV-ovoj emisiji 'Otvoreno' govorili međunarodni tajnik SDP-a Joško Klisović, rektor Sveučilišta obrane i sigurnosti 'Dr. Franjo Tuđman' Ivo Lučić te povjesničar s Filozofskog fakulteta u Zagrebu Tvrtko Jakovina.
Klisović: Nedostaje jasna vizija Europe
Govor predsjednice Europske komisije Ursule van der Leyen više bi se mogao označiti kao menadžerski, nego liderski, rekao je u HTV-ovoj emisiji 'Otvoreno' Joško Klisović. U ovom političkom trenutku tražio je više neku viziju razvoja Europske unije. Možda postoje, kazao je, tek neki elementi i poruke, ali ne i kompletna vizija.
vezane vijesti
'Koliko su trenutačni lideri Europske unije bezidejni pokazuje i to da su smislili da će osnovati europski forum, skupinu intelektualaca koja bi trebala osmisliti budućnost Europe. To je ono što očekujemo od naših lidera koji su izabrani. Ali to, nažalost, nismo dobili. To je, prema mom mišljenju, jedna velika praznina ovoga govora', izjavio je.
'To se nastavilo iz prethodnog govora prošle godine, kada se neka strateška autonomija bila pojavila kao neka sintagma kojoj treba težiti. Sada se pokazalo da nemamo niti tehničkih, niti financijskih, niti političkih kapaciteta da provedemo takvu autonomiju, iako pokušavamo u najboljoj namjeri', kazao je Klisović.
Europska unija, smatra, teško postiže dogovor oko ozbiljnih pitanja, a način donošenja odluka jedno je od temeljnih pitanja koje treba riješiti prije nastavka europskog projekta. Upozorio je i da u mnogim državama članicama jačaju stranke koje više naglašavaju vlastiti suverenitet nego zajedničku europsku perspektivu.
'Očigledno prvo trebamo proći dubinsku reformu u Europskoj uniji, a za tako nešto prvo je potrebna vizija', kazao je Klisović i dodao da izbori u državama članicama i za Europski parlament pokazuju što građani žele.
'Ako hoćemo stvarno biti faktor i u svijetu, ali ako hoćemo da i nama bude bolje, onda moramo vidjeti kako produbiti suradnju u Europskoj uniji na raznim područjima. Evo sad se pojavljuje područje sigurnosti, kao i međunarodne konkurentnosti, kao jednog od ključnih za opstanak Europske unije', izjavio je Joško Klisović.
Lučić: EU je preblag prema Srbiji
Osvrćući se na dio govora Ursule von der Leyen o Srbiji i reakciju na sprovod ratnog zločinca Ratka Mladića u Beogradu, Ivo Lučić rekao je da ne očekuje ozbiljnije posljedice za Srbiju.
'Mi mislimo da Srbija želi ući u Europsku uniju i da Srbija ide tim putem. Ja u to nisam siguran. Kao što nimalo nisam iznenađen sa svim tim što se događalo u Beogradu, sa sprovodom, načinom organiziranja, odnosa prema ratnom zločinu, prema Mladiću. Ono što je na neki način ipak bilo iznenađenje, to je bila reakcija Europske unije na samome početku, u vrijeme sprovoda. Svi drugi su to prešutjeli, čak su pokušavali opravdati Srbiju da to nije bio državni sprovod. Sada je Ursula von der Leyen rekla da je ona zgrožena time', kazao je Lučić.
'Rekla je da je mir u Europi ugrožen, što je točno. Spomenula je rusku agresiju, odnosno ruski agresorski rat protiv Ukrajine koji i dalje bjesni i prijeti europskim zemljama. Dakle, sve je to točno. Ali kad je spomenula Mladića i Srbiju, onda je rekla da sve žrtve ratova na području bivše Jugoslavije zaslužuju da ih se sjećamo, a sve njihove obitelji zaslužuju naše suosjećanje', rekao je Lučić i naglasio kako je spomenula ratove u bivšoj Jugoslaviji.
'Nije nazvala sadašnju agresiju Rusije na Ukrajinu ratom u bivšem Sovjetskom Savezu. Dakle, to su potpuno drugi standardi, potpuno druge definicije. Tu se vidi odnos, po mom mišljenju, i prema Srbiji. Dakle, iz nekog razloga, vjerojatno računajući da će na taj način privući te neke proeuropske snage u Srbiji, oni zatvaraju oči pred onim što se događa u Srbiji, popuštaju, čine ustupke koji su apsolutno neprihvatljivi. Međutim, ne vidim ja čak da i to od toga ima koristi, jer Srbija jednostavno ima svoj put, svoj pravac, svoju politiku, i sigurno Europska unija nije na prvom mjestu', kazao je Lučić.
Jakovina: Porfirijev potez nije iznenađenje
Povjesničara Tvrtka Jakovinu ne čudi što je sprovod Ratka Mladića predvodio patrijarh Porfirije. Podsjetio je da je, dok je Porfirije bio mitropolit zagrebačko-ljubljanski, pozivao na dijalog i pomirenje. Danas ga vidi kao predstavnika institucije koja, prema njegovu tumačenju, ima i političku ulogu.
'Nacionalne crkve su par excellence političke organizacije. On je igrao jednu ulogu, i sad igra jednu ulogu, i to je bilo, ja bih rekao, za očekivati. Jedino je postojala nada, možda, da će se čitava zemlja, pa onda i institucije te zemlje, pokušati mijenjati. To se nije dogodilo. Čitava politika zapravo izgleda na jedan način i mislim da u tom smislu sukladno djeluje i Srpska pravoslavna crkva i vodstvo srpske države, kao što je to najčešće bilo kroz povijest', rekao je.
'Oni koji su željeli benevolentno tumačiti taj pogreb rekli su da se okupilo 15-ak tisuća ljudi', rekao je Jakovina i dodao da se ondje niti ne može okupiti bitno više, ali je potrebno sagledati i to da je cijeli dan trajao defile, pa je ukupan broj ljudi koji su se pojavili na sprovodu veći.
U izvještaju Ursule von der Leyen Srbija je, kaže Jakovina, dobila više mjesta nego što su dobile sve druge zemlje koje pretendiraju na članstvo i koje se sada trude postati članice. Tako nije spomenula ni Crnu Goru, Moldaviju ili Ukrajinu.
No nije sve u tom govoru ocijenio negativno. Kao zanimljiv potez izdvojio je poziv Kanadi da postane prva pridružena članica Europske unije.
