KONDOMINIJ KAO RJEŠENJE

EU i Washington prisilili Sloveniju na deblokadu

  • Autor: S. Srdoč
  • Zadnja izmjena 11.09.2009 20:03
  • Objavljeno 11.09.2009 u 12:37
Kosor i Pahor na kavi

Kosor i Pahor na kavi

Izvor: Cropix / Autor: CROPIX / Blaž Samec / DELO

Akademik Davorin Rudolf, donedavni šef hrvatskog dijela međudržavne komisije za granicu i jedan od glavnih kreatora hrvatske politike u graničnom sporu sa Slovenijom, izjavio je da ga, naravno, kao građanina Hrvatske raduje dogovor koji će, nada se, deblokirati ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Što, međutim, stoji u pozadini dogovora?

ZAGREB - 'To nisu u tolikoj mjeri učinci tihe diplomacije, koliko su to posljedice pritiska na Sloveniju, prije svega od strane vodećih država Europske unije, a po mojoj prosudbi i Washingtona. Ponašanje Slovenije prema Hrvatskoj i blokiranje naših pregovora prešlo je, naime, svaku mjeru', napominje Davorin Rudolf, koji podsjeća da je bivši premijer Ivo Sanader s tadašnjim slovenskim premijerom Janezom Janšom još 2007. utvrdio način rješavanja graničnog spora, ali je taj sporazum 'torpedirao premijer Pahor'.

Podsjetimo, Washington se intenzivno uključio u rješavanje hrvatsko-slovenskog spora, uključujući blokadu pregovora s Europskom unijom i kalkulacije s raspisivanjem referenduma o članstvu Hrvatske u NATO-u. Najeklatantniji primjer utjecaja SAD-a na Sloveniju zabilježen je za vrijeme predsjedanja Slovenije Europskom unijom, kada je do novinara procurio dokument o razgovorima između američkih i slovenskih diplomata o Kosovu. Austrijska novinska agencija APA žestoko je reagirala, pišući da dokument 'izaziva dojam da Slovenija upravo u neugodnom pitanju Kosova nije časni posrednik, nego primatelj naredaba od SAD-a', pa se 'ne prepoznaje samostalna linija Europske unije'. Osim toga, približavanje Hrvatske i Srbije Europskoj uniji, koje je Ljubljana proglasila prioritetom svog predsjedništva, ostalo je tada bez rezultata. 

Rudolf, inače, pozdravlja današnji dogovor, dodajući da pitanje Bruxellesa valja odvojiti od pitanja razgraničenja. Logična je i normalna, ističe Rudolf, izjava prema kojoj nikakvi zakonski akti, crteži i propisi ne prejudiciraju granicu. Zašto? Zato što su, podsjeća Rudolf, 25. lipnja 1991, prigodom proglašenja neovisnosti, Hrvatska i Slovenija svečano izjavile da prihvaćaju granicu naslijeđenu nakon propasti Jugoslavije. Prema tome, granica je naslijeđena, ne može se nikako promijeniti kasnijim dokumentima. Hrvatski i slovenski stručnjaci utvrdili su tu granicu u dužini od 664 kilometra, a ostalo je neutvrđeno ili sporno svega 6 kilometara granice na kopnu, u donjem toku rijeke Dragonje, podsjeća Rudolf.

'Mislim da će se granica utvrđivati onako kako se utvrđuju granice između svih civiliziranih država u svijetu. Ne znam detalje, ali sam uvjeren da hrvatska vlada štiti hrvatske interese. Onaj tko bi danas dogovorio sporazum poput onoga Drnovšek-Račan, počinio bi političko samoubojstvo', napominje Rudolf.

'Kosor je trebala izvijestiti Odbor za vanjsku politiku'

VesnaŠkare-Ožbolt, kandidatkinja za predsjednicu RH, uvjerena je da uzrokusporavanja procesa pristupanja Hrvatske u EU nije slovenska blokadapregovora, koja je samo 'dobar paravan', već da je glavni uzrokneprovođenje nužnih reformi. Iako drži da je premijerka Jadranka Kosor'našla dobar način kako vratiti hrvatsko-slovenske odnose na pravismjer', smatra i da je o dogovorima sa Slovenijom trebala izvijestitisaborski Odbor za vanjsku politiku.

Magistar međunarodnog prava Ivo Škrabalo, umirovljeni saborski zastupnik koji predlaže kondominij kao rješenje graničnog pitanja između Hrvatske i Slovenije u slučaju Piranskog zaljeva, smatra da je današnji dogovor između hrvatske premijerke Jadranke Kosor i slovenskog premijera Boruta Pahora 'korak u dobrom smjeru'.

Ne želeći nagađati koliku je ulogu u dogovoru Pahor - Kosor mogla odigrati američka diplomacija, Škrabalo zaključuje da je cijelom svijetu u interesu da se problemi privedu kraju, naročito u ovom kraju sjeverozapadnog Balkana jer, 'po svemu ovome, i Hrvatska i Slovenija su sjeverozapadni Balkan, iako Slovenija misli da ona to možda nije'.

Ivo Škrabalo prije nekoliko mjeseci iznio je u javnost prijedlog da Piranski zaljev postane kondominij - prostor zajedničke suverenosti kojim bi upravljale Hrvatska i Slovenija - čime slovenska želja za izlazom na otvoreno more ne bi bila ostvarena na račun hrvatskih teritorijalnih voda.

Kondominij bi, objasnio je Škrabalo, značio zajedničko upravljanje policijskim, ekološkim, pravosudnim i drugim pitanjima na spornom morskom prostoru, ali bez podjele dužnosti. Naveo je primjer Bodenskog jezera na tromeđi Austrije, Švicarske i Njemačke, nad kojim sve tri zemlje imaju jednaka prava i obveze.

Komentirajući današnji dogovor Kosor - Pahor, Škrabalo je poručio da je svaki korak u smjeru kompromisa i mirnog, sporazumnog rješavanja problema, korak u dobrom smjeru.

Izjavu da nijedan dokument u sklopu hrvatskih pregovora s Europskom unijom ne prejudicira granicu, Škrabalo smatra korisnim potezom, jer ti dokumenti, naglašava, i nemaju važnije značenje - u krajnjoj liniji, polazna točka su zaključci Badinterove komisije. 'Pred arbitražnim tijelom koje će rješavati pitanje granice ovo će biti dobar razlog da arbitraža ne uzme u obzir ni slovenske jednostrane akte iz razdoblja nakon 1991, poput ustavne odluke njihova parlamenta iz 1993. prema kojoj je cijeli Piranski zaljev slovenski', rekao je Škrabalo. Da bi kondominij za Savudrijski (Piranski) zaljev, načelno govoreći, bio dobro rješenje, smatra inače i Davorin Rudolf.

Škrabalo je arbitražnoj komisiji zaželio uspjeh, naglašavajući da je važno da ona bude sastavljena od kompetentnih međunarodnih pravnika, koji će se u prvom redu držati prava. 'Možda će se oni ipak sjetiti i opcije kondominija kao rješenja u kojem nitko ne gubi, a svi dobivaju', dodao je Škrabalo.

Ocijenio je da su, nažalost, i slovenska i hrvatska politička javnost bile previše nabrijane za ekstremne i nepopustljive stavove. 'Jedino tiha diplomacija može biti korisna. Dobro je kad se otvara put prema kompromisu, a ne prema nepopustljivosti. I političari i mediji su toliko naoštrili to pitanje u javnosti, i na jednoj i na drugoj strani, da neki misle da će propasti države ako se postigne kompromis. U civiliziranom i demokratskom svijetu kompromis je put rješavanja konflikata', rekao je Škrabalo.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi