Robert Mikac, profesor na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti (FPZ), koji se u svom radu bavi i problematikom migracija, smatra da, bez obzira na situaciju i pitanja hoće li ga biti ili neće, moramo biti spremni na mogućnost da novi izbjeglički val dođe do naših granica, a ne da nas situacija iznenadi kada se i ako dogodi.

Primarni cilj turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana je odmaknuti kurdske paravojne jedinice 30 kilometara od granice, što mu za sada dobro ide, a potom bi u taj pojas vratio milijun do dva milijuna izbjeglica.

Aktivistica Tajana Tadić iz udruge Are You Syrious? kaže da međunarodni zakoni zabranjuju povratak izbjeglica u zemlje u kojima bi mogli biti proganjani ili su im ondje ugroženi životi. No to ne znači da se takvo nešto neće dogoditi, a u ratu u Siriji vidjeli smo svašta za što smo vjerovali da se neće dogoditi. Ako bi bili prisiljavani vratiti se u zonu u kojoj ne žele živjeti, vjerojatno bi većina njih odlučila pokušati se domoći Europe. Amnesty International je optužio Tursku da prisilno želi vratiti izbjeglice u Siriju.

Operacije turskog predsjednika na sjeveru Sirije izazvale su val međunarodnih kritika. U Hrvatskoj su se tako na istoj strani našli Radnička fronta, koja je prosvjedovala ispred turske ambasade u Zagrebu protiv agresije na Kurde, i eurozastupnica Željana Zovko, iz redova HDZ-a BiH, a koja smatra da bi turski predsjednik trebao odgovarati pred Međunarodnim kaznenim sudom.

Europska unija je nakon velike izbjegličke krize 2015. godine dogovorila s Erdoganom da će financijski pomoći skrbiti za sirijske izbjeglice u Turskoj. No akcija u sjevernoj Siriji zakomplicirala je situaciju. Prije koji dan njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas otvoreno je poručio kako se ne slaže s time da se izbjegli od sirijskog građanskog rata koji su boravili u Turskoj šalju u sigurnosnu zonu na sjeveroistoku Sirije, moguće protiv njihove volje. Ta se pitanja moraju raspraviti s Turskom, i u vezi sa sporazumom o izbjeglicama, 'jer nećemo plaćati za stvari za koje vjerujemo da nisu legitimne ili legalne', rekao je njemački ministar.

Erdogan na kritike odgovora prijetnjom da će izbjeglicama otvoriti vrata u pravcu Europe.

'Situacija je iznimno kompleksna i nezahvalno je davati bilo kakva previđanja toga kako će se razvijati i hoće li novi migrantski val zapljusnuti Europu', kaže nam Mikac, stručnjak za pitanja migracija. On smatra da ono što svi moramo raditi je izgrađivati politiku spremnosti, analitičnosti i predviđanja događaja te kreiranja različitih scenarija jer živimo u vremenu u kojem ništa više nije statično.

'Promjene se mogu događati doslovno u roku od jednog dana. Danas nam se može činiti da migrantskog vala neće biti i onda ga netko tko ima na svom terenu tri milijuna sirijskih izbjeglica može umjetno pokrenuti', objašnjava stručnjak, dodajući da su to događaji okidači na koje ne možemo utjecati i preventivno djelovati s ovih naših prostora.

Zato, kaže, možemo izgrađivati vlastitu pripravnost i ono što, ako dođe do toga, moramo činiti kao društvo, država i pojedinci.

'Da se ne dogodi da, kad krene val, tek onda počnemo razmišljati o problemu. O tome se ne treba raspravljati u zatvorenim kuloarima, već to treba biti javan diskurs. Temu moramo otvarati kao društvo i zapitati se što migracije znače za nas', poručuje profesor sa zagrebačkog FPZ-a.

Ističe da će migracija biti sve više i više.

'Klimatske migracije definitivno su takve. Procjena je Ujedinjenih naroda da će do 2050. godine Afrika udvostručiti svoje stanovništvo. Sada u Africi živi oko milijardu i 250 milijuna ljudi, a još za naših života bit će ih 2,5 milijardi i ne mogu svi živjeti ondje zbog klime, ratova, nasilja i nepovoljnih životnih uvjeta te će nemali broj njih pokušavati pješke doći do Europe', navodi stručnjak.

Pitanje je, kazuje, što nam je činiti, imamo li prave politike, vođe koji mogu prelomiti i odlučiti u kojem ćemo smjeru krenuti.

'Smatram da ovo što radi Višegradska skupina, to što se ograđuju jer ih je strah migracije i promjene, dugoročno ne drži vodu. Ne možete samo podignuti žicu oko cijele države i misliti da će to riješiti problem', kaže Mikac te naglašava da kao čovječanstvo, a ne samo kao mala Hrvatska, moramo naći rješenje jer je ovo dugoročno neodrživo.

Mnoge stvari koje je Zapad stvorio kao problem sada dolaze na naplatu, dometnuo je.

Situacija s migrantima na granici Hrvatske s Bosnom i Hercegovinom, na području Bihaća, već je kritična. Migranti i izbjeglice, njih trenutno oko 6500, žive u nehumanim uvjetima koje je pogoršala objava gradonačelnika Šuhreta Fazlića o prestanku financiranja kampa Vučjak.

Situaciju bi svakako pogoršao i novi izbjeglički val. Tadić, aktivistica udruge Are You Syrious?, napominje da je kretanje ljudi kontinuirano, samo što to mi u Hrvatskoj toliko ne vidimo, osim na granici, kada se dogode slučajevi push backa ili kad migranti nastradaju.

'Kretanje je razumljivo jer se situacija u kampovima u Turskoj sve više pogoršava i kad stignu u BiH, koja nema smještajne kapacitete, te ih smjeste u kamp koji je bivše odlagalište otpada, u kojem nema vode i sanitarnih čvorova, naravno da će krenuti dalje jer tko bi htio držati obitelj na takvom mjestu', poručila je Tadić.

Situacija s izbjeglicama i migrantima očito se, s obzirom na manjak političke volje, može samo pogoršati.