ECB svakodnevno šalje hitna sredstva Grčkoj središnjoj banci koja ih zatim raspodjeljuje velikim bankama. Po informacijama objavljenim u Grčkoj, gornja granica za hitne pozajmice koje bi trebale spasiti grčke banke i ekonomiju zemlje, iznosi oko 90 milijarda eura.

Vijeće, čijih se 25 članova hitno sastalo jutros nakon neuspjelih pregovora između Grčke i njezinih vjerovnika održanih u subotu, 'pozorno razmatra situaciju i njezine potencijalne implikacije na monetarnu politiku'. 'Vijeće je odlučno u namjeri da upotrijebi sve instrumente koji su joj na raspolaganju u sklopu mandata.'

Spominjanje mandata u priopćenju znači da monetarna institucija, čini se, nije spremna odstupiti od svojih pravila, što znači financirati grčku ekonomiju i nakon isteka plana pomoći, a to je 30. lipnja.

ECB će izravno surađivati s Grčkom bankom kako bi se održala financijska stabilnost, stoji među ostalim u priopćenju.

Ovaj potez ECB-a dočekan je s opreznim optimizmom u Grčkoj, navodi agencija dpa. To je 'pozitivan događaj', rekao je bankovni izvor.

Grčke banke ovise o ECB-ovoj hitnoj pomoći za likvidnost (ELA), međutim postoje zabrinutosti da bi moguća navala na banke zahtijevala da ECB pojača ELA. Budući da ECB neće osigurati dodatnu pomoć Grčkoj to će voditi velikom pritisku za uvođenje kontrole prometa kapitala.

Isti izvor, koji je govorio uz uvjet da ostane anoniman, rekao je da se u Grčkoj ne može isključiti kontrolu prometa kapitala. 'Nije sigurno da će se banke u ponedjeljak moći otvoriti', dodao je.

Čak i prije nego je grčki premijer Aleksis Cipras pozvao na referendum 5. srpnja o uvjetima kreditora za financijsku pomoć čelnik njemačke Bundesbanke je kritizirao korištenje tog hitnog kredita. Ako bi Grčka izašla iz eurozone taj kredit, koji je neke vrsti dopuštenog prekoračenja u okviru sustava središnje banke eurozone, morale bi platiti druge zemlje članice bloka, piše Reuters.

Grčka će vlada u nedjelju navečer razmotriti uvođenje kontrole prometa kapitala i zatvaranje banaka u ponedjeljak, rekao je grčki ministar financija Janis Varufakis Radiju BBC. Taj britanski javni servis javio je ranije kako se očekuje da će ECB u nedjelju prestati pružati hitnu pomoć za likvidnost grčkim bankama.

U intervjuu je Varufakis rekao kako će grčka vlada razmotriti tijekom noći obje odluke, rekao je na Twitteru Nick Sutton, urednik BBC-jeva Radija 4., javlja Reuters.

Kontrole prometa kapitala uključuju ograničenja iznosa novca koje klijenti mogu podići u banci. Dosad je grčka vlada pokazivala da ne želi nametnuti takve kontrole. Posljednjih tjedana Grci su povukli milijarde eura iz banaka, a u subotu su se mogli vidjeti dugački redovi ispred bankomata i banaka zbog straha da banke možda neće biti otvorene u ponedjeljak.

BBC-jev urednik gospodarstva Robertu Pestonu izvijestio je o mogućnost da upravno vijeće ECB-a kasnije u nedjelju donese odluku o okončanju hitne pomoći za likvidnost (ELA). Grčke banke ovise o toj pomoći i taj bi potez mogao izazvati izlazak grčke iz eurozone. Neki analitičari su objavili na Twitteru da će ECB vjerojatno ograničiti, ali ne i zaustaviti ELA-u.

Francuski premijer Manuel Valls je izjavio da je ECB neovisan, ali kako misli da ne može ukinuti pomoć Grcima koji su u teškoj situaciji.

Grčka će vjerojatno morati 'objaviti bankovni praznik u ponedjeljak čekajući uvođenje kontrola prometa kapitala', rekao je Peston.

Grčki premijer Aleksis Cipras najavio je u subotu iznenadni referendum na kojemu će birači odlučivati o tome treba li Grčka prihvatiti paket ekonomskih reformi koji su predložili vjerovnici u zamjenu za nove zajmove kojima bi zemlja izbjegla stečaj. On je odluku o referendumu objavio nakon što je grčka vlada u petak odbacila prijedlog međunarodnih kreditora da se na pet mjeseci produlji postojeći program financijske pomoći tijekom kojih bi Atena primila 15,5 milijarda dolara.

Vjerovnici su zauzvrat zatražili da Grčka prihvati i provede reforme mirovinskog i poreznog sustava, a Cipras, koji je pobijedio na izborima u siječnju obećanjima o odustajanju od štednje, taj je zahtjev nazvao 'ucjenom'.