Državni arhiv u Zagrebu proslavio je u srijedu 110. rođendan bogatim programom - predstvaljanjem knjige, dodjelom nagrada učenicima i prikazivanjem arhivskih filmova o gradu slavljeniku i time se uključio u obilježavanje Dana grada Zagreba
Ravnateljica Državnog arhiva u Zagrebu Živana Heđbeli podsjetila je kako, uz 110. rođendan, Državni arhiv u Zagrebu obilježava i sedam desetljeća obitavanja na istoj adresi - u gornjogradskoj palači Erdödy-Drašković.
Kako je istaknula Heđbeli, ova proslava dio je niza događanja koja će tijekom ove godine javnosti približiti djelatnost toga arhiva. Objasnila je da je riječ o arhivu koji ima ogromnu građu upravo o djelatnosti grada Zagreba pa je i središnja proslava njegove 110. obljetnice i povezana s Danom grada Zagreba.
vezane vijesti
Državni arhiv u Zagrebu uvodi i 'nove tradicije', posvjedočila je ravnateljica i rekla kako je jedna od njih suradnja s mladim zagrebačkim kiparima pa je tako Arhivu ove godine svoje radove pod nazivom 'Poezija prirode' posudila i izložila mlada kiparica Ida Blažičko, dvostruka doktorica kiparstva.
Gradsko poglavarstvo osnovalo je 11. svibnja 1907. Gradsku knjižnica i muzej u čijem je sastavu bio i Arhiv grada Zagreba. Uprava nad Arhivom bila je povjerena Društvu 'Braća Hrvatskoga Zmaja' koji je i potaknuo njegovo utemeljenje.
Na kraju Drugoga svjetskog rata, gradivo nastalo radom Poglavarstva slobodnoga kraljevskog grada Zagreba (1242. – 1850.) bilo je u pologu u Zemaljskom arhivu, a veći dio gradiva nastalog radom Gradskog poglavarstva Zagreb (1850. – 1945.) nalazilo u Gradskoj vijećnici u neprikladnim i vlažnim prostorima, nesređeno i nepopisano.
Tijekom godina novonastale gradske upravne jedinice stvarale su svoje priručne pismohrane pa se to gradivo nalazilo u raznim neprimjerenim prostorima pojedinih gradskih ureda, razbacano po cijelome gradu. Zato je Narodni odbor grada Zagreba 11. rujna 1945. osnovao Povijesni arhiv grada Zagreba - Povjerenstvo za uređenje gradske arhivske građe koje je djelovalo u sastavu Prosvjetnog odjela Narodnog odbora grada Zagreba.
Povjerenstvo je 1947. preraslo u Arhiv grada Zagreba i tada su mu dodijeljene na korištenje zgrade na Gornjem gradu u Opatičkoj 29 i Demetrovoj 15. Arhiv je 1993. promijenio ime u Povijesni arhiv u Zagrebu, a 1997. dobio je današnji naziv Državni arhiv u Zagrebu. Grad Zagreb je 1998. godine dodijelio Arhivu na korištenje novi objekt u Aveniji Dubrovnik, a prostor u Demetrovoj zgrade nakon toga koristi Hvatski sabor.
