NI VRHUNSKI PRAVNICI SE TU NE SNALAZE

Doznali smo koliko točno imamo važećih pravila!

  • Autor: Kruno Kartus
  • Zadnja izmjena 15.12.2014 07:09
  • Objavljeno 15.12.2014 u 07:09
zakoni propisi ustav zakonodavstvo

zakoni propisi ustav zakonodavstvo

Izvor: Pixsell / Autor: montaža: I.E.M.

Da premijer Zoran Milanović nije na vrijeme reagirao, 13. studenoga ne bi bila ispravljena jedna loša odredba u Zakonu o kaznenom postupku o kojem se prošli mjesec odlučivalo u Saboru. Kad bi okrivljenik za najteža kaznena djela bio nedostupan hrvatskom pravosuđu, rješenje o provođenju istrage nikako ne bi moglo postati pravomoćno, jer je Vladin prijedlog izmjena i dopuna tog zakona navodio da okrivljenik mora imati branitelja tek od dostave rješenja. Kako da mu dostave, ako je u bijegu, zapitali su se u Vladi i zahvaljujući pravovremenoj premijerovoj reakciji, ta je nepravilnost ispravljena amandmanom kojim se riječ 'dostave' zamjenjuje riječju 'donošenja'

To je bilo nepuna dva tjedna nakon što je 31. listopada Vlada predložila Saboru 'Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku'. Po hitnom postupku, označeno je. Milanović je potpisao i taj prijedlog. Prošlo je dvanaest dana i 13. studenoga premijer je poslao amandman od dvije stranice teksta kojim traži da se ubaci jedna riječ u te izmjene i dopune. Zahvaljujući njegovoj brzini i uviđanju greške, u novom Zakonu o kaznenom postupku, koji stupa na snagu danas, 15. prosinca, rješenja o istrazi protiv okrivljenika za kaznena djela iz nadležnosti županijskih sudova pravomoćnima će postajati već njihovim donošenjima.

Premijer je detaljnije obrazložio da je odredba iz Vladinog ranijeg prijedloga mogla biti problematična u postupanju nadležnih državnih odvjetništava u slučajevima kada je okrivljenik u bijegu, pa zato u amandmanu kaže: 'U takvim slučajevima rješenje o provođenju istrage u odnosu na okrivljenika ne bi postalo pravomoćno, što se predloženim amandmanom želi izbjeći i na taj način olakšati postupanje državnog odvjetništva u predmetima ratnih zločina'.

Amandmanom na prijedlog izmjena i dopuna zakona Vlada traži izmjenu vlastitog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama zakona prije nego što je taj dokument i dospio na klupe saborskih zastupnika, a kamoli stupio na snagu. Zakonodavna enigmatika ni tu se ne iscrpljuje, jer vidimo da je dnevni red aktualne sjednice Sabora prepun 'izmjena i dopuna'.

Mijenja se i dopunjuje svašta, sudovi za mladež, sprečavanje mučenja, profesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom, proračun, zakon o PDV-u, popis je dug, a mnogi od tih propisa donose se po hitnom postupku. Različitih 'izmjena i dopuna' na dnevnom redu ove sjednice Sabora ima preko trideset. To je slika pravne stabilnosti i dugotrajnosti u Hrvatskoj zajedno s ozbiljnošću i profesionalnošću institucija.

Kratkotrajnost i stalno mijenjanje, a ne postojanost i predvidivost, pa time nesigurnost, to su glavni problemi. Ne toliko broj propisa, o čemu smo isprva pitali pravne stručnjake nakon što je tportal od Digitalnog informacijsko-dokumentacijskog ureda pri Vladi (bivša HIDRA) saznao da su u Hrvatskoj trenutačno na snazi 8.573 pravna propisa u koje se ubrajaju svi oblici, od Ustava i zakona do raznih popisa i tarifa. Nije bitno koliko ih je nego kakvi su, jesu li primjenjivi, samo djelomično ili neprimjenjivi, kako se donose, kolika im je trajnost, na to su nas stručnjaci upozorili.


Mnogi propisi donose se samo zato što se misli da će se njima odmah stvari dovoljno poboljšati. To je normativna inflacija kao posljedica normativnog optimizma, kaže prof. dr. sc. Sanja Barić, predstojnica Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Rijeci.

'U stvarnosti je mnogo važnije pravilno tumačenje i primjena propisa. Moramo biti svjesni da kvalitetna primjena pravnih propisa proizlazi iz ukorijenjene pravne kulture ponašanja, što konkretno znači trajanja propisa, dugotrajne i predvidljive primjene, ali i prihvaćanja i poznavanja od strane građana', tvrdi profesorica Barić, a slučaj Ovršnog zakona suprotnost je upravo tim pravilima.

U ovrhama se od 15. listopada 2013. do 1. rujna 2014. moglo plijeniti i darove za djecu do 15. godina života, naknade za saniranje posljedica štete od katastrofa, naknade troškova za službena putovanja, sve dok novele Ovršnog zakona nisu to spriječile. Ali što to vrijedi onima koji su u ovršnim postupcima u tih godinu dana ostali bez darova za djecu. Još bi dobro bilo da su se izmjene i dopune odnosile samo na taj dio zakona, no izmjene i dopune Ovršnog zakona sadržavaju 84 članka što dokazuje da je država napravila i godinu dana tolerirala loš zakon čiji je utjecaj na današnje društvo vidljiv pri svakoj deložaciji ili nenaplaćenom računu.

Odvjetnik Rajko Mlinarić istaknuo je primjer Kaznenog zakona koji je uveo kazneno djelo sramoćenja iako je to isto područje zadovoljavajuće regulirao raniji zakon u okviru klevete i uvrede.

'Nikome nije bilo jasno što je zakonodavac zapravo htio reći kaznenim djelom sramoćenja, ali nakon presude novinarki Slavici Lukić pokrenuta je rasprava u javnosti o tom problemu. I onda se pristupilo razmišljanju o ukidanju tog kaznenog djela ili promjeni. Vrlo često se mijenjaju neke odredbe koje su se pokazale lošima, a to nije dobro, jer se za takav sustav ne može reći da je stabilan niti da je pravna država, a sve to traje posljednjih 25 godina', kaže nam Mlinarić.

Pretumbacije je doživio i Vladin ured koji se trebao baviti učinkom propisa takozvani 'Ured za koordinaciju sustava procjene učinaka propisa', za vrijeme Vlade Ive Sanadera, koji je tada doživio osudu javnosti, pa je ukinut, ali je kasnije ponovno osnovan u okviru Vlade kao 'Ured za zakonodavstvo'.

Kratkotrajnost važenja propisa, prevelika i nedovoljna normiranost, nestalnost i promjenjivost, to su karakteristike hrvatskog pravnog sustava koje smetaju odvjetniku Mlinariću, jer bi ti propisi građanima trebali garantirati upravo suprotno: sigurnost, stalnost, predvidljivost.

Ispada da bi ovdje svi građani morali biti vrhunski pravnici, a to je nemoguće. Naravno da ni pravnici ne moraju znati sve propise napamet, nego znati dio njih, a na pravom mjestu pronaći prave informacije. Međutim, ovdje je teško znati već i osnovno, recimo koliko je puta do sada mijenjan Kazneni zakon. Ni ja napamet to ne znam, a Kazneni zakon je jedan od ključnih', upozorava Mlinarić.

U tekstovima tjednika Lider na nedosljednost i inflaciju propisa koji zagorčavaju živote građanima upozoravao je novinar Ivica Grčar podatkom da smo 2012. imali 10.406 propisa pozivajući se na evidenciju ING Registar propisa, koji vodi tvrtka Inženjerski biro iz Zagreba. No urednik registra Krešimir Deban kaže nam da ta brojka nije toliko porazna koliko to što ona predstavlja.

'Mnogi su zakoni neprovedivi, jer predviđaju donošenja podzakonskih akata, pravilnika u određenom roku, a ti se pravilnici vrlo često ne donose u roku nego, ili kasne, ili se uopće ne donesu. Nažalost, tako je s većinom zakona', rekao nam je Deban.

A što kada se zakoni ne počinju primjenjivati istodobno sa stupanjem na snagu? Problematikom se 2006. bavio Ustavni sud i zaključio da takvi slučajevi '...ne udovoljavaju zahtjevima načela vladavine prava, osobito načelu pravne sigurnosti objektivnog pravnog poretka kao njegovom sastavnom dijelu'.

Još je poraznije to što je Ustavni sud, čiji je predsjednik tada bio sudac Petar Klarić, u izvještaju naveo da su pregledom Narodnih novina naišli na poplavu zakona s primjenom odgođenom nakon stupanja na snagu iako Ustav ne predviđa takav institut. Svejedno, primjećuju ustavni suci, takvi zakoni donose se sve od 1993. godine.

'Takva zakonodavna praksa dovodi do pojave neustavnosti koja se očituje u tome da su u pravnom poretku Republike Hrvatske istodobno na snazi dva zakona koja uređuju pravne odnose u istovjetnom pravnom području - onaj raniji (koji je na snazi i primjenjuje se) i onaj kasniji (koji je također na snazi, ali se ne primjenjuje)', navode u izvještaju.

Što su sve pretrpjeli hrvatski građani, sažela je profesorica Barić koja nam je objasnila da je naš pravni poredak u posljednjih stotinu godina doživio barem dva Kopernikanska obrata: komunističko-socijalistički obrat u pravu te od 1990-ih izgradnju građansko-demokratskog poretka. Oni imaju malo dodirnih točaka, kaže profesorica, a oba predstavljaju raskid s prethodnim razdobljem pravne misli.

Kad takve turbulencije još stavimo u kontekst članstva u Europskoj uniji i silnog normativnog stampeda koji proizvodi ta asocijacija, počinjemo shvaćati okvire problema. Imajući u vidu takvu opću sliku, ipak treba reći da je vidljiva prilično velika rastočenost i nekonzistentnost pojedinih dijelova našeg pravnog sustava. Djelomični pokušaj uređivanja kreiran je 2012. kroz tzv. postupak procjene učinaka propisa. No on se odnosi primarno na buduće propise, one koji se donose od tog trenutka u vremenu na dalje. Šuma propisa je stvarnost suvremenih država našeg civilizacijskog kruga. No stupanj našeg zadovoljstva kvalitetom pravnog poretka ne ovisi o broju i prividnoj (pre)normiranosti, već o konzistentnosti, predvidljivosti i temeljnoj ustaljenosti primjene prava', tumači profesorica.

Ali jedno govori struka, a drugo naše vlasti. Upravo ovih tjedana Sabor raspravlja o cijelom nizu od preko trideset zakona o 'izmjenama i dopunama'. Da stvar bude gora, političari su igranje pravnim poretkom prepustili i nekim građanima lošim Zakonom o referendumu, koji ne određuje ni što može biti predmet referenduma, a što ne.

Propisi po vrstama

Važećih propisa i ostalih dokumenata tijela javne vlasti zaključno s brojem Narodnih novina 143/2014 sada je 8.573. Od toga, daleko najbrojniji su pravilnici i odluke, a slijede ih uredbe i zakoni s Ustavom, što se vidi iz popisa koji je tportalu dostavio ravnatelj Digitalno informacijsko-dokumentacijskog ureda Vlade Almir Elezović. Evo naziva i količine: Ustav i zakoni - 773; Uredbe - 817; Pravilnici - 3.207; Naredbe - 179; Naputci - 82; Pravila - 149 (npr. standardi, tehnički propisi, opći uvjeti ugovora); Odluke - 1938; Kolektivni ugovori - 35; Upute - 204 (uključuje upute, uputstva i obvezne upute); Poslovnici - 23; Kodeksi - 24; Statuti - 66; Rješenja - 181; Popisi i tarife - 269; Ostali dokumenti - 626 (npr. planovi, programi, izvješća, deklaracije, rezolucije, strategije, zaključci);

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!