NOVA INICIJATIVA NVO-A

Dokumentirati svaku žrtvu rata!

15.09.2011 u 15:04

Bionic
Reading

Države širom svijeta imaju jasnu, ali u većini slučajeva neispunjenu odgovornost za potpuno i transparentno izvještavanje o ubijenima i nestalima u oružanom nasilju središnja je poruka nove inicijative Povelja za priznavanje svakog stradalnika oružanog nasilja, koja je javnosti predstavljena u četvrtak, na Britanskoj akademiji u Londonu, i koju je već usvojilo više od 40 humanitarnih i organizacija koje se bave ljudskim pravima iz zemalja cijelog svijeta

Među njima je i Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću, kao jedina organizacija iz Hrvatske članica međunarodne Mreže za dokumentiranje stradalnika. Glavni zahtjevi ove Povelje su malobrojni, ali s dalekosežnim posljedicama. Oni zahtijevaju da države osiguraju da svaki stradalnik oružanog nasilja bude ažurno evidentiran, ispravno identificiran i javno prepoznat, kažu iz Documente.

Povelju su, nastavljaju dalje, prije nego što je javno predstavljena, već prihvatile brojne humanitarne organizacije i organizacije civilnog društva iz 26 zemalja koje smatraju da otvoreno i sveobuhvatno dokumentiranje stradanja, koje je puno poštovanja prema žrtvama oružanog nasilja - a koje uključuje i prisilne nestanke - predstavlja pitanje koje se proteže kroz nekoliko područja relevantnih za njihov rad te je u skladu s njihovim humanitarnim principima.

Hamit Dardagan
, jedan od direktora programa Oxford Research Group Svaki stradalnik (Every Casualty), koji je sastavio Povelju i istražio njezinu pravnu osnovu, govoreći na predstavljanju događaja na Britanskoj akademiji, naznačio je neke njezine ciljeve i kontekst: 'Oružano nasilje nastavlja ubirati ljudske žrtve širom svijeta, a prevelik broj njegovih žrtava umire u nerazjašnjenim okolnostima, neimenovani i nepriznati, dok njihova bol i tragedija njihovog gubitka trajno izostaju iz javnih zapisa. Ovo je u snažnom kontrastu s mnogim državama koje, umjesto da poduzmu svaki napor da ispune ovu obavezu, pronalaze izgovore da to izbjegnu te na taj način pruže sebi dozvolu da o punom rasponu stradanja govore kao o nečemu što je istinski nespoznatljivo i da se odnose prema ovom problemu kao neophodno političkom.  Ako se ispune jednostavni zahtjevi ove Povelje, tada ćemo o ovom pitanju moći češće diskutirati kao o pitanju istine - istine koja se odnosi na žrtve koje su imale ime i identitet i istine kao neizbježne za sve nas, kao što je ona to već za one koji tuguju za svojim najmilijima.'

Primjeri takvog dokumentiranja koji su predstavljeni na otvaranju ovog događaja uključuju 'Kosovsku knjigu pamćenja, 1998.' koju je danas predstavila Sandra Orlović, zamjenica direktorice Fonda za humanitarno pravo, Srbija i Bekim Blakaj, direktor Fonda za humanitarno pravo, Kosovo. Ova knjiga je prvi dio većeg projekta kojem je cilj ispričati priču svake žrtve sukoba iz svih od zajednica na Kosovu od 1998. do 2000. godine te stati na kraj dugotrajnim raspravama i međusobnom nepovjerenju po pitanju stvarnog opsega stradanja za vrijeme ovog sukoba.

U svom govoru na predstavljanju, Sandra Orlović rekla je: 'Neshvatljivo je da čak stoljeće nakon što je rođeno međunarodno humanitarno pravo države ne uspijevaju dokumentirati mnoge od onih čija je patnja potaknula stvaranje međunarodnog humanitarnog prava - žrtve oružanih sukoba. One ostaju nedokumentirane, neimenovane, njihovi životi zaboravljeni i još jednom obezvrijeđeni, kao što je to bilo i u slučaju samog nasilja. Kosovska knjiga pamćenja 1998. jasan je i snažan odgovor na ovu sramotnu tradiciju zapostavljanja.'

'Milijuni ljudi su ubijeni ili nestali za vrijeme oružanih sukoba u povijesti. Njihove obitelji i najmiliji će ih se zauvijek sjećati, međutim, većini ljudi su oni samo statistički podaci i brojevi. Iz tog je razloga naša obaveza, kao članova civilnog društva, da ih dokumentiramo, da zabilježimo njihovu patnju i učinimo je javnom, u nadi da pogreške iz prošlosti neće biti ponovljene u budućnosti', dodao je Bekim Blakaj

'Ovo su samo dva od mnogih projekata (poput projekta 'Dokumentiranje ljudskih gubitaka u Hrvatskoj 1991. - 1995.' na čemu već dvije godine intenzivno radi istraživački tim Documente) koji rade na javnom priznavanju konačne cijene koju su mnogi pojedinci, većinom civili, platili u oružanim sukobima širom svijeta. Povelja također namjerava doprinijeti zakašnjelom priznavanju njihovog rada, koji može imati jedino koristi od toga da ga države i šira javnost bolje razumiju', poručila je Vesna Teršelič, voditeljica Documente.