poražavajući podaci

Documenta: 70 posto suđenja za ratne zločine provedeno je u odsutnosti optuženika

04.07.2022 u 13:32

Bionic
Reading

Documenta i Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek u ponedjeljak su predstavili izvještaj o praćenju suđenja za ratne zločine 2020. i 2021. istaknuvši kako je 70 posto kaznenih postupaka protiv pripadnika srpskih paravojnih postrojbi i JNA provedeno u njihovoj odsutnosti

Trend suđenja u odsutnosti u predmetima ratnih zločina i dalje je dominantan. Zabilježen je isključivo u kaznenim postupcima koji se provode protiv pripadnika srpskih paravojnih postrojbi i JNA. U izvještajnom razdoblju, na razini četiri nadležna suda, 41 od 59 ili 70 posto kaznenih postupaka provedeno je protiv nedostupnih optuženika, rekla je Vesna Teršelič iz Documente - Centra za suočavanje s prošlošću.

Izvijestila je da su tijekom 2020./2021. pred četiri nadležna županijska suda pratili kaznene postupke u 59 predmeta – od kojih je 44 bilo u 2020. Od ukupnog broja praćenih postupaka 40 (91 posto) ih je bilo protiv pripadnika srpskih paravojnih postrojbi i JNA, dok je tijekom 2021. bilo 38 (90 posto) takvih postupaka.

U isto vrijeme, po četiri kaznena postupka vodila su se protiv pripadnika hrvatskih postrojbi i HVO-a – postupci protiv Branimira Glavaša, za zločine u Lori i u Kulinama.

Ukupno, kazneni postupci provodili su se protiv 174 optuženika - 77 optuženika suđeno je tijekom 2020., od čega su 63 osobe pripadnici srpskih paravojnih postrojbi/JNA, dok su tijekom 2021. postupci vođeni protiv 101 optuženika, od čega protiv 88 pripadnika srpskih paravojnih postrojbi/JNA. 

Osuđeni u odsutnosti mogu pokrenuti obnovu postupaka

Ocijenivši da suđenja za ratne zločine viši nisu prioritet hrvatskog pravosuđa nakon što je Hrvatska postala članicom EU-a, Teršelič je zaključila kako se interes javnosti smanjio i jer se većina postupaka vodi u odsutnosti optuženika.

"Suđenja u odsutnosti vrlo su teško prihvatljiva jer osuđeni u odsutnosti mogu pokrenuti obnovu postupaka", kazala je Teršelič ocijenivši suđenja za ratne zločine "sporim približavanjem pravdi".

Veselinka Kastratović iz Centra za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek upozorila je na slabosti i nedostatnu suradnju regionalnih pravosuđa u procesuiranju ratnih zločina. 

"Najviše smeta što postoji niz potpisanih sporazuma i konvencija o suradnji pravosuđa u regiji, a te suradnje nema", kaže Kastratović.

Upozorila je da brojni svjedoci zločina od prije gotovo 30 godina nemaju želje ni volje svjedočiti, kao i na još brojne nerazjašnjene okolnosti ubojstva načelnika osječke policije Josipa Reihl Kira 1991.

"Procesuiran je njegov ubojica, no tko stoji iza ubojstva Reihl Kira i imamo li se uopće snage suočiti sa 'svojim' zločinima'', poručila je Kastratović.