PRIČE HRVATSKIH RADNIKA

Dobili opomene pred otkaz zbog užine izvan kantine

  • Autor: Ivica Kruhoberec
  • Zadnja izmjena 01.05.2015 10:27
  • Objavljeno 01.05.2015 u 10:27
HRANA JEDENJE

HRANA JEDENJE

Izvor: Reuters / Autor: REUTERS/Navesh Chitrakar

Zar četvrtosmjenci nemaju pravo biti blagdanima i praznicima doma sa svojim obiteljima? Najviše radimo, najmanje slobodnoga imamo, a i plaće su nam najmanje od svih, ustvrdila je to ovih dana zaposlenica Boxmarka, proizvođača kožnih auto navlaka koji s izvozom od gotovo dvije milijarde kuna spada među pet vodećih hrvatskih izvoznika. Takav prihod i izvoz, kao i višemilijunska dobit imaju i drugu stranu medalje - rad, rekli bismo, u petke i svetke, što izaziva nezadovoljstvo uoči neradnih dana, kao što su uskrsni blagdani ili Praznik rada, a to opet ne prolazi tek tako kod poslodavca

Tako je ovih dana opomene pred otkaz i smanjenje plaće dobio desetak od 4.100 radnika Boxmarka koji su na Uskrs donijeli sendviče na posao u varaždinskoj Slobodnoj zoni. A oni koji su se na svojim privatnim profilima na Facebooku požalili što moraju raditi na tako veliki blagdan, nisu opomene ni dobili…

'Opomene nisu dobili zbog konzumacije svoje užine, već zbog toga što su jeli izvan predviđenog vremena za pauzu te na potpuno neprimjerenom mjestu, umjesto u kantini i drugim za to predviđenim mjestima', objašnjava Tomislav Cesarec iz Boxmarka.

Radnike je, dodaje, najprije na ponašanje upozorio rukovoditelj, ali su se na upozorenje oglušili, čime su povrijedili svoje radne obveze i uslijedile su sankcije.

'Riječ je o zaposlenicima koji rade u četiri smjene, pa im je Uskrs bio radni dan po tjednom rasporedu rada, što je u potpunosti u skladu sa zakonom. Obveza je poslodavca ta da za rad na blagdan isplati uvećanu plaću što Boxmark i također čini sukladno zakonu', naglašava Cesarec koji ukazuje da nema ništa spornog u radu na blagdane ili praznike navodeći niz primjera služba koje isto rade u te dana.

Posebno upozorava da je uvjet poslovanja u automobilskoj industriji dokazana spremnost dobavljača poput Boxmarka da tijekom svih 365 dana u godini isporuči točno određenu količinu proizvoda u točno određeno mjesto i vrijeme.

U varaždinskom Gradskom vijeću, međutim, upozoreno je da su zaposlenici Boxmarka i Calzedonije u matičnim zemljama bili doma od Velikog četvrtka do uskrsnog ponedjeljka, dok su u Hrvatskoj neki radili. Upozorivši da je riječ o privatnim tvrtkama, varaždinski gradonačelnik Goran Habuš ustvrdio je da se samo može apelirati na poslodavce i ništa drugo. No to nije sve zadovoljilo.

'Sve je manje starih radnika, a povećava se broj novih koji su tu mjesec, dva i daju otkaz zbog prevelikog pritiska. I kako da se onda radi? Kako? Austrijanci imaju pravo biti sa svojim obiteljima na velike blagdane iako i oni rade četiri smjene. Zašto se prava naših radnika ne usklade kako bi bila jednaka s pravima radnika u svim zemljama gdje postoje pogoni Boxmarka? O razlici u plaćama da se i ne govori. Naša gospođa iz sindikata dobro grije svoju stolicu da ne bi ostala bez nje, ili ne daj bože da njezina kćerkica mora raditi, a ne se samo šepuriti i baš ne zalagati za radnike', smatra zaposlenica Boxmarka.

Da je u hrvatskim privatnim tvrtkama sindikat gotovo iščeznuo ili ne radi kako treba, odnosno da prosječne plaće nisu dostatne za normalan život i da se ne gleda dovoljno na druga radnička prave, i sve to bez adekvatne reakcije zaposlenika ne samo u Boxmarku, nego i dobrom dijelu tvrtaka, tvrdi sindikalna aktivistica u području ženskih radnih i socijalnih prava Jagoda Milidrag Šmid koja je u Varaždinu održala predavanje 'Što je nastalo nestankom radničke klase povodom Međunarodnog praznika rada?'.


'Hrvatska je po Ustavu socijalna država, ali zakonodavna praksa ne odražava intenciju Ustava. U možda svega desetak posto privatnih poduzeća postoji sindikat koji bi morao biti odlučniji. Mogao bi, primjerice, podnijeti ustavnu tužbu protiv Zakona o minimalnoj plaći, jer u Ustavu lijepo piše da svaki zaposlenik ima pravo na zaradu kojom može i sebi i obitelji osigurati slobodan i dostojan život. A to se sigurno ne može s 2.400 kuna, iako nas statistika pokušava uvjeriti da se granica siromaštva spušta, dok smo svjedoci da cijene energenata i općenito troškovi života idu gore. Ljudi u mirovini kopaju po kantama smeća i mi na to mirno gledamo kao da je normalno dok si u Saboru izglasavaju saborske mirovine. Nadalje, atipični oblici rada, kao što je povremeno zapošljavanje, danas postaju uobičajeni, a oni koji imaju posao nikada ne znaju kada će dobiti poziv da još nešto naprave u slobodno vrijeme iako rade dulje od osam sati. Istovremeno, pozdravlja se rad na nepuno radno vrijeme, premda to kod žena ne znači ništa drugo nego da država nema ni za jaslice niti odgoj djece, pa se od žene očekuje da stvara profit i istovremeno rađa i odgaja djecu te jedina brine o demografiji', upozorila je Milidrag Šmid koja smatra da bi i blagajnice u Konzumu mogle imati veće plaće kada ne bi morale vraćati kredite poslodavca.

Na djelu je, kako je naglasila, nevjerojatna agresija kapitalizma na radnička prava, demokraciju i društvo.

'Došlo je do velikog raslojavanja tako da gotovo dobivamo kaste jer je vertikalna mobilnost sve manja. Menadžeri dolaze uglavnom iz menadžerskih obitelji, a dijete iz radničke obitelji ima najviše izgleda da ostane radnik ne zato što nije sposobno, nego zato što mu roditelji nisu u mogućnosti osigurati daljnje školovanje. Na djeluju je, kako je upozoravao sociolog Josip Županov, refeudalizacija Hrvatske', upozorila je sindikalna aktivistica dodajući da će kapitalizam pojesti sam sebe jer rastom socijalnih razlika uništava svoju supstancu, srednju klasu.

Rješenje vidi u sindikalnom okupljanju, zadrugarstvu i aktivnijem radu sindikalista, ali je svjesna da to iz niza razloga nije lako postići jer je kapitalizam antisindikalno raspoložen.

'Tajnost plaće koristi se kako bi za isti posao radnici dobivali osjetno različite plaće, što je najbolji način za rušenje radničke solidarnosti. Osim toga, tu je strah od gubitka posla kojeg u Hrvatskoj nema u dovoljnoj mjeri, pa poslodavci dolaze lako do jeftine radne snage koja se boji išta reći', tvrdi Milidrag Šmid koja naglašava da je svođenje ljudi na preživljavanje najbolji način za njihovu pacifikaciju.

Danas, kako se čulo tijekom predavanja, mladi zaposlenici po sedam mjeseci ne dobiju plaću i boje se to reći, dok se nekada prosvjedovalo čak i zbog kršenja prava u drugim zemljama, a pritom su se osobito isticali buntovni mladi ljudi koji su danas konzervativni jer misle da će se svi njihovi problemi riješiti molitvom, a ne akcijom.

'Ne bih se složila da mladi nisu solidarni i buntovni. Sjetite se samo što se događalo na zagrebačkom Filozofskom fakultetu. No studente nisu podržali ni roditelji ni sindikati', veli Milidrag Šmid koja se pita zašto mladih nema u sindikatima, a aktivni su u nevladinim organizacijama.

SINDIKALNE LEKCIJE IZ POVIJESTI

Na kršenje radničkih prava upozorava i Siniša Miličić, predsjednik Regionalnog industrijskog sindikata, kojeg također brinu sindikalne (ne)prilike koje su osjetno drugačije nego prije.

'Jedan od najvećih štrajkova na ovim prostorima otpočeo je upravo uoči 1. maja, točnije 29. travnja 1936. godine. Tada je 2.300 radnika tadašnje Tekstilne industrije Varaždin, odnosno današnjeg Varteksa, prekinulo rad tražeći povišenje svojih nadnica, poboljšanje uvjeta rada u tvornici, sklapanje kolektivnog ugovora i slobodu sindikalnog organiziranja. Neposredan povod štrajku bio je sukob u konfekciji do kojeg je došlo zbog toga što je jedna radnica za strojem dobila manju plaću od muškarca koji je taj posao prije radio. U neposrednoj blizini tvornice štrajkači su podigli šatore i organizirali kuhinju u kojoj se kuhalo i za njihove obitelji. Hrana se sakupljala u Varaždinu, a ubrzo je stigla pomoć okolnih sela. Svakodnevno su seljaci donosili hranu, čak su je dovozili i kolima. Oblasna uprava Ujedinjenoga radničkoga Saveza sindikata Jugoslavije uputila je cirkularno pismo svim svojim organizacijama u kojem poziva na sabirnu akciju u korist Tivarovih štrajkaša, dok su građani pozvani na bojkot Tivarovih proizvoda po cijeloj zemlji. Uprava tvornice na razne je načine pokušala razbiti štrajk, od nepriznavanja sindikalnih organizacija, zatezanja pregovora pa do vrbovanja štrajkolomaca', prepričava nam Miličić.

Ističe kako uprava tvornice nije računala s odlučnošću radnika koji su branili ulaz u tvornicu. 'Kad se pokušalo sakupljene štrajkolomce uvesti u tvornicu u zatvorenim vagonima, žene štrajkaša legle su na tračnice i tako onemogućile ulazak štrajkolomaca. Nakon šest tjedana, oštre i uporne borbe s upravom tvornice i štrajkolomcima štrajk je uspješno okončan. Bio je to velik događaj ne samo za Varaždin i varaždinski kraj, nego i za cjelokupan radnički pokret u Hrvatskoj. Sve to danas je teško zamislivo jer uz ostalo, danas ovisite o hrani iz trgovina, morate svakog mjeseca plaćati račune za režije kojih nekada nije bilo. Stoga imate primjera da se poslodavci nesmetano hvale poslovanjem dok istovremeno isplaćuju minimalac i još od njega oduzimaju nepostojeći kredit onima koji ne ispune norme koje su takve da s njima ne možete raditi do mirovine', upozorava Miličić koji smatra da se od poštenog rada u nas ne može dobro živjeti.


SVIJETLI PRIMJER DRUŠTVENOG PODUZETNIŠTVA

Čelnik RIS-a ipak vidi i svijetle primjere, poput društvenog poduzetništva u čakovečkom ACT-u gdje je moguć ulazak u svijet rada bez izrabljivanja, odnosno radničkog dioničarstva u ivanečkoj tvornici alatnih strojeva ITAS koja je povećala broj zaposlenih za 30 posto u svega godinu dvije. Kako je do toga došlo, objašnjava sindikalni povjerenik u ITAS-u Dragutin Varga koji je s kolegama spasio tvornicu od zatvaranja i rasprodaje prije par godina nakon što su započeli štrajk glađu.

'Kada su radnici dobili mogućnost kupnje dionica ITAS-a 90-ih godina trebali smo za njih dati 80 DEM, a imali smo plaće 100 DEM. Jasno, zato su tvornicu kupili drugi koju su imovinu namjeravali rasprodati, a nas poslati na burzu. Tome smo se odlučno suprotstavili i danas su zaposlenici dioničari koji odlučuju o dobiti, plaćama i zapošljavanju. Imamo 250 zaposlenika, a krenuli smo s 50, dok smo plaće povećali za 18 posto u odnosu na lani. To je za mene radničko suodlučivanje, a ne ono što je bilo u bivšoj saveznoj državi gdje se pod samoupravljanjem prikrivala činjenica da je partija odlučivala o svemu', govori iskusni sindikalac Varga.

Kao glavni razlog izostanka odlučnije borbe za radnička i druga prava Varga vidi u nefunkcioniranju pravne države i lošem zakonodavstvu.

'Zašto se ljudi boje? Zašto se mire s nepravdom, potplaćenošću i lopovlukom? Zato što se lopovima ništa ne događa ili ih se ne kažnjava primjereno. Mnogi su uništili tvornice pa su otvorili nova poduzeća. To se nije smjelo dopustiti. U slučaju ITAS-a nema pravomoćne presude ni nakon desetak godina suđenja. Je li to u redu? Kakvu to poruku šalje', pita Varga napominjući da je u NO-u ITAS-a u vrijeme malverzacija sjedio ispred države državni odvjetnik Dinko Cvitan

Mogu li poslodavci i sindikati biti partneri?

Poslodavci i sindikati trebali bi biti partneri, no to nije čest slučaj na terenu, upozoreno je na sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća Međimurske županije posvećenoj inicijativi teritorijalnog ureda SSSH Čakovec da se ustroje sindikati u većim međimurskih tvrtaka. 'Sindikati i poslodavci moraju naučiti rješavati određene teme i problematike u zajedničkom interesu i stoga GSV u potpunosti podržava takvim inicijativama jer ona dovodi do boljeg položaja radnika. Detektirani su problemi u poduzećima zbog kojih se zaustavlja formiranje sindikata, a to se ne bi smjelo više ponavljati', rekao je nakon nedavne sjednice Zoran Vidović, zamjenik župana Međimurske županije i predsjednik Gospodarsko-socijalnog vijeća u Međimurskoj županiji. Mladen Zemljić, predstavnik SSH-a dodao kako se teži isključivo poštivanju Zakona o radu. 'Većina naših većih tvrtaka nema sindikate, a ni plaće im nisu na nivou koji bi mi htjeli. Poslodavci su ti koji to mogu promijeniti, neki se bezrazložno boje sindikata, pa im ovakvom inicijativom želimo pomoći da u donošenju mjera za položaj radnika budemo kooperativniji', naglasio je.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!