Uz to predlažu ukidanje ili znatno povećanje cenzusa koji ograničava ukupna mirovinska primanja korisnika.

Predsjednik BUZ-a Milivoj Špika smatra da sadašnja pravila posebno pogađaju umirovljenike s višim vlastitim mirovinama, odnosno one koji su tijekom radnog vijeka u mirovinski sustav uplatili više.

Kako sada funkcionira sustav?

Prema važećim pravilima, korisnik vlastite starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine može uz nju primati i 27 posto pripadajuće obiteljske mirovine nakon smrti supružnika.

Za jednog korisnika obiteljska mirovina iznosi 77 posto mirovine preminulog partnera. To znači da dodatak od 27 posto obiteljske mirovine u praksi odgovara otprilike 20,8 posto pune mirovine preminulog supružnika.

No pravo nije dostupno bez ograničenja.

Korisnik mora imati najmanje 65 godina, u pravilu biti jedini korisnik obiteljske mirovine, a njegova ukupna mirovinska primanja iz obveznog osiguranja ne smiju prijeći iznos od 80 aktualnih vrijednosti mirovine.

Granica je 1251,20 eura

Od 1. srpnja aktualna vrijednost mirovine iznosi 15,64 eura, pa sadašnji cenzus iznosi 1251,20 eura.

Ako vlastita mirovina već prelazi taj iznos, nema prava na dodatni dio obiteljske mirovine. Ako je vlastita mirovina niža, ali bi zajedno s dodatkom prešla propisanu granicu, isplaćuje se samo iznos do 1251,20 eura.

BUZ upravo takvo rješenje smatra nepravednim.

„Tako osmišljen sustav diskriminira upravo one koji su najviše uplaćivali u mirovinski sustav, dok u nekim slučajevima pogoduje onima koji u njega nisu uložili ništa ili vrlo malo“, poručio je Špika.

Traže cenzus od oko 2300 eura – ili njegovo ukidanje

BUZ predlaže da se postojeći cenzus potpuno ukine ili podigne na najmanje 1,5 prosječnih plaća.

Prema posljednjem objavljenom podatku DZS-a za lipanj, prosječna neto plaća iznosila je 1555 eura, pa bi takva granica iznosila oko 2333 eura.

Istodobno traže da se udio obiteljske mirovine koji se može primati uz vlastitu poveća sa 27 na najmanje 50 posto.

Predlažu i potpuno drukčiji model

Špika podsjeća da su se prije uvođenja novog modela obiteljskih mirovina 2023. razmatrale različite mogućnosti.

BUZ posebno kritizira tadašnjeg predsjednika HSU-a Silvana Hrelju zbog dogovora s Vladom kojim je prihvaćen udio od 27 posto. Hrelja je 2022., prilikom predstavljanja reforme, rekao da je riječ o kompromisu između načela uzajamnosti i solidarnosti u mirovinskom sustavu.

Pravo na kombiniranje vlastite i dijela obiteljske mirovine uvedeno je početkom 2023., zajedno s ograničenjem od 80 aktualnih vrijednosti mirovine.

BUZ sada predlaže i alternativni model: da preživjeli supružnik može izabrati punu mirovinu preminulog partnera, a uz nju zadržati 27 posto svoje mirovine.

Iz BUZ-a poručuju da će nastaviti tražiti promjene te kao širi cilj navode povećanje prosječne mirovine na više od 60 posto prosječne plaće.