brojevi će rasti

Đikić: Neophodno je uvođenje novih restriktivnih mjera koje su već pokazale uspjeh u Hrvatskoj, a ne bi trebalo plašiti ljude policijskim satom

15.11.2020 u 18:56

Bionic
Reading

Profesor Ivan Đikić iz Frankfurta ne misli da smo dosegnuli vrhunac epidemije. 'Svi podaci ukazuju da smo vjerojatnije još uvijek na uzlaznom dijelu većeg jesensko-zimskog vala pandemije', upozorava Đikić

'Upravo radi toga trebamo biti vrlo pažljivi i dobro se pripremiti tehnologijama, mjerama, zdravstvenim sustavom i pravilnim komuniciranjem na dugotrajniju borbu s ovim virusom. O tome je vrlo argumentirano govorila Angela Merkel u svom obraćanju', kaže za portal HRT-a profesor Ivan Đikić napominjući kako 'nemamo kontrolu nad ovom pandemijom jer se virus širi puno brže nego što nam govore podaci/brojevi testiranja'.

Ovoga trenutka mnogo zemalja kreće u djelomični ili potpuni lockdown, ali ne i Hrvatska.

'Hrvatska je danas među zemljama Europe s najliberalnijim pristupom. Posljedice toga su nekontrolirano i veliko širenje virusa, pretrpanost zdravstvenog sustava i veliki broj umrlih (10 puta viša smrtnost nego u proljeće). Umjesto da Vlada RH objavi jasno da je to naša službena strategija i da preuzimamo te rizike, mi pokušavamo uvjeriti građane da to nije istina i da mi koristimo pravilne mjere koje smanjuju širenje zaraze, no, brojevi nas demantiraju iz dana u dan. Medijske izjave i podaci se prilagođavaju politici što je upravo suprotno onome sto smo radili u proljeće. Tada smo bili uspješni jer smo pratili znanost i točne podatke', kaže profesor i dodaje:

'Neophodno je uvođenje novih restriktivnih mjera koje su već pokazale uspjeh u Hrvatskoj, a ne bi trebalo plašiti ljude policijskim satom.', ističe, između ostaloga Đikić.

Napominje kako je najveći problem premorenost i nedostatak liječnika specijalista i zdravstvenih radnika. Dodaje kako oni trebaju biti plaćeni za prekovremeni rad, požrtvovnost i gubitak svojeg normalnog življenja s njihovim obiteljima.

'Naše mjere nisu djelotvorne u ovoj fazi pandemije. Osim toga, mjere nisu dobro komunicirane i građani su zbunjeni. Zbog svega toga podaci o broju zaraženih, oboljelih i umrlih nam kontinuirano rastu. Danas je u Hrvatskoj 1049 umrlih. U zadnjih 15 dana imamo značajno povećanje broja umrlih (preko 500) što sve zajedno predstavlja skoro 50% svih umrlih od Covid-a19 u Hrvatskoj. Samo u posljednjih 15 dana 50% umrlih. Govore li ti podaci nešto Vladi RH? Zar to nije alarmantno', pita Đikić.

'Ako se ne uvedu nove mjere, ti brojevi će i dalje rasti. Pitanje je koji broj umrlih će Vlada tolerirati uz ovakav liberalni pristup?, nastavlja.

Đikić navodi kako prije nego dođemo do faze potpunog lockdowna imamo preko 20-ak pravilnih mjera koje smo već trebali postupno uvoditi.

'Primjerice, prva mjera je zatvoriti noćne klubove i noćne barove. Kako možemo opravdati da noćni klubovi još nisu zatvoreni? Znamo da su tijekom ljeta noćni klubovi bili izvor 25% širenja sve zaraze i nismo ih zatvorili. Zašto? Ako su noćni klubovi baza ekonomije neke zemlje onda je stvarno nešto krivo u toj zemlji. ...Najveća opasnost za gospodarstvo je nekontrolirano širenje virusa i ulazak u tvornice, radna mjesta i zatvaranje gospodarstva zbog prodora virusa u firmama. Takav gubitak kontrole nad ovim virusom će posljedično dovesti do većih ekonomskih gubitaka nego dobro planirani restriktivni plan s poštednim djelovanjem na ekonomiju. O tome govore i stručni podaci ekonomista.', ukazuje Đikić.

Ponavlja kako su vrlo važne preporuke u borbi protiv Covid-19 nošenje maski, održavanje higijene i izbjegavanja okupljanja te da nas one, prema studijama, mogu zaštiti i preko 80 do 90 posto.

Đikić je u razgovoru za portal HRT-a rekao kako će nekoliko cjepiva biti dostupno već početkom 2021. godine i da, za sada, rezultati ukazuju da ćemo cijepljenjem uspjeti kontrolirati ovu pandemiju tijekom 2021. To smatra ohrabrujućom vijesti za cijeli svijet.

Na pitanje kako to da nismo našli baš nijednu posve učinkovitu kombinaciju lijekova kao odgovor na liječenje Covid-19 odgovara:

'Stvaranje lijekova traje puno dulje nego priprema cjepiva. Mi smo testirali sve dostupne lijekove koje smo imali i niti jedna kombinacija nije pokazala izrazito snažan učinak jer nisu bili specifični za Covid. Stoga je potrebno stvaranje potpuno novih lijekova i na tom putu je naše otkriće enzima koje su slabe točke virusa ili Ahilove tetive. Na tome aktivno radimo no trebat će nam značajno više vremena i to je veliko ulaganje za budućnost i za nove korona viruse. Kod cjepiva, znanstvenici su prije 2-3 mjeseca već imali preko 10 pripremljenih cjepiva koja su krenula u klinička istraživanja. Protiv HIV i hepatitisa cjepivo nije djelovalo, ali su stvoreni lijekovi za što je bilo potrebno više od 15 godina aktivnog istraživanja', dodaje.