Vodeće globalne farmaceutske tvrtke upozorile su da je sukob u Iranu podigao cijene lijekova. Tako britanski Guardian navodi da su tamošnje ljekarne podigle cijene paracetamola i cetirizina porasle za 20 do 30 posto u odnosu na veljaču, a da se u mnogima pojavila nestašica aspirina i ko-kodamola.

Naime, skok cijena benzina i dizela uzrokovan sukobom na Bliskom istoku i zatvaranjem Hormuškog tesnaca, povećao je troškove proizvodnje i prijevoza lijekova. To se odrazilo i na ljekarne, koje već sad moraju za narudžbe plaćati 40 do 50 posto više novca.

No, u Hrvatskoj, barem zasad, poskupljenja i nestašice lijekova nisu na vidiku. Iz Gradskih ljekarni Zagreb podsjećaju da je "prodajna cijena lijekova u Hrvatskoj regulirana je s jedne strane od HZZO-a (nabavne cijene lijekova s liste lijekova), a s druge, od agencije za lijekove, HALMED-a (popis lijekova s utvrđenim najvišim dozvoljenim veleprodajnim cijenama)".

Za net.hr ističu da su "nestašice lijekova manjih razmjera redovito prisutne, trenutačno ništa izvan uobičajenog, te se najveća većina nestašica lijekova odnosi na točno zaštićeni naziv određenog proizvođača gdje je istovremeno prisutan jedan ili, najčešće, više istovjetnih lijekova drugih proizvođača".

"U kućnoj ljekarni uvijek treba imati osnovne lijekove, poput onih za snižavanje povišene tjelesne temperature, lijekove protiv bolova, antihistaminike – lijekove protiv alergija, zavojni materijal, kapi za oči, antiseptike za kožu i rane, crijevne adsorbente kod trovanja hranom, dijareje i slično", savjetuju.

Povećane cijene proizvodnje

Iz Plive kažu kako trenutno ne osjećaju značajnije poremećaje u opskrbi niti nestašice sirovina zbog sukoba na Bliskom istoku. Dodaju da su pravovremeno prilagodili logističke procese, uključujući uspostavu alternativnih transportnih ruta.

"Važno je istaknuti da su troškovi proizvodnje i logistike u porastu već nekoliko godina, dok su cijene lijekova u velikoj mjeri regulirane, zbog čega proizvođači nemaju mogućnosti prilagodbe cijena u skladu s rastom troškova", ističu iz Plive.

Iz Belupa, pak dodaju da nisu dizali cijene, niti im prijeti nestašica. No, ponavljaju da su cijene proizvodnje već porasle.

"Cijena proizvodnje jest porasla, zbog rasta cijena energenata, transporta, kao i ograničene dostupnosti određenih sirovina. Također, veliki broj dobavljača je najavio podizanje svojih cijena, što će zasigurno utjecati i na ukupne troškove proizvodnje. Zabrinutost svakako postoji u pogledu dugoročne sigurnosti opskrbe, potencijalne nestašice lijekova i budućeg kretanja cijena, stoga pozorno pratimo situaciju na globalnom tržištu i kontinuirano se prilagođavamo novim okolnostima kako bismo osigurali dostupnost naših proizvoda pacijentima", istaknuli su iz koprivničkog proizvođača lijekova.

Trenutno nema nestašica

Hrvatska agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) određuje najvišu dopuštenu veleprodajnu cijenu lijekova na recept, što znači da ne određuju konačnu cijenu pojedinih lijekova u ljekarnama. No, hoće li biti poskupljenja - nisu komentirali. Zato su se osvrnuli na mogućnost nestašica. 

"U RH trenutačno nije zabilježena nijedna kritična nestašica lijeka te su za sve lijekove s prijavljenim poremećajem u opskrbi postoje dostupne zamjenske terapije. Ne bilježimo izvanredan porast u poremećajima opskrbe i prijavljenim i najavljenim nestašicama, dok je, prema posljednjim informacijama koje smo zaprimili, opskrba lijekovima na tržištu EU-a stabilna te nema značajnih poremećaja oko nestašica otkad je otpočeo posljednji sukob na Bliskom istoku", poručuju iz HALMED-a i dodaju: 

"Općenito, kada govorimo o opskrbi lijekovima, treba istaknuti da je riječ o jednom izrazito kompleksnom sustavu u kojem iz čitavog niza razloga može doći do povremenog zastoja. U takvim se situacijama koriste dostupni mehanizmi kako bi se pacijentima osigurala dostupnost terapija. Na našem tržištu u promet je stavljeno više od 3500 lijekova, a svaki od njih se u nekom trenutku može naći u nestašici. Razlozi za nestašice su brojni; od povećane potražnje uslijed sezonskog porasta oboljenja, zatim problema logističke prirode, poput kašnjenja u isporuci sirovina, pa sve do poteškoća u proizvodnji i složenijih geopolitičkih zbivanja koja mogu utjecati na poslovanje farmaceutske industrije. Sustav upravljanja nestašicama lijekova kontinuirano se unaprjeđuje kako bi se osigurale ispravne informacije o statusu pojedinih lijekova te kako bi se u najkraćem mogućem roku osigurala adekvatna dostupnost potrebnih terapija", zaključuju iz HALMED-a.