Deseci tisuća ultraortodoksnih Židova došli su u četvrtak u Jeruzalem kako bi prosvjedovali protiv vojne obveze, gorućeg pitanja koje koaliciju premijera Benjamina Netanyahua stavlja pod sve veći politički pritisak.
Rasprava o obveznom služenju vojnog roka i onima koji su od nje izuzeti dugo je uzrokovala napetosti unutar duboko podijeljenog izraelskog društva.
Gomila ljudi, uglavnom muškaraca odjevenih u tradicionalna crna ultraortodoksna odijela i šešire, zakrčila je ceste na glavnom ulazu u Jeruzalem, paralizirajući promet. Izraelski mediji procjenjuju da se na demonstracijama okupilo oko 200.000 ljudi.
"Trenutno se ljudi koji odbijaju ići u vojsku odvode u vojni zatvor", rekao je Shmuel Orbach koji sudjeluje u prosvjedu. "Nije to tako loše. Ali mi smo židovska zemlja. Ne možete se boriti protiv judaizma u židovskoj zemlji, to ne funkcionira", dodao je.
vezane vijesti
Ultraortodoksni studenti teoloških fakulteta dugo su bili izuzeti od obvezne vojne službe. Mnogim Izraelci ide para na uši zbog onoga što smatraju nepravednim teretom koji nose većina onih koji služe trogodišnji obavezni vojni rok.
Ta se frustracija dodatno pojačala tijekom dvogodišnjeg rata na više fronti, od Pojasa Gaze do Libanona, Sirije, Jemena i Irana, koji su uzrokovali najveći broj izraelskih vojnih žrtava u zadnjih nekoliko desetljeća.
To je samo dolilo ulje na vatru u ionako eksplozivnu raspravu o novom zakonu o novačenju koji je u središtu krize koja potresa Netanyahuovu koaliciju, na vlasti od konca 2022.
Ultraortodoksni židovski vođe kažu da je potpuna posvećenost proučavanju svetih spisa svetinja i boje se da će se njihovi mladići udaljiti od vjerskog života ako budu regrutirani u vojsku.
U lipnju prošle godine izraelski Vrhovni sud je ukinuo izuzeće za pripadnike ultraortodoksnih vjerskih zajednica i presudio da vlada mora regrutirati i ortodoksne Židove u vojsku.
Parlament se muči s izradom novog zakona o regrutaciji, koji do sada nije uspio ispuniti ni ultraortodoksne zahtjeve ni zahtjeve vojske rastegnute na više strana.
Dva dugogodišnja lojalna politička saveznika, ultraortodoksne židovske stranke Shas i Ujedinjeni judaizam Tore (UTJ), napustile su Netanyahuovu koalicijsku vladu u srpnju zbog spora oko novog nacrta zakona o novačenju.
Njihov odlazak ostavio je Netanyahua s koalicijom koja puca po šavovima i čiji su članovi krajnje desnice nezadovoljni izraelskim sporazumom o prekidu vatre s Hamasom, dominantnom palestinskom militantnom skupinom u Gazi, koji je postignut uz posredovanje SAD-a.
Ultraortodoksnim strankama ostavljena su otvorena vrata za ponovno pridruživanje koaliciji ako se spor riješi.
No, postizanje dogovora prihvatljivog ultraortodoksnim političkim vođama moglo bi otuđiti mnoge druge Izraelce u trenutku kada zemlja ulazi u izbornu godinu. Također postoji rizik da Vrhovni sud sruši dogovor koji bi išao na ruku ultraortodoksnim političkim vođama.
Od osnivanja Izraela 1948. židovski muškarci koji proučavaju Toru dobivali su godišnju odgodu služenja vojske do 26. godine, kad su u potpunosti oslobođeni te dužnosti.
Time se tadašnjoj skupini od 400 mladića omogućilo da uče svete tekstove i održe židovske tradicije, većinom izgubljene u holokaustu.
No danas ultraortodoksnu zajednicu čini 1,3 milijuna ljudi, osnaženu činjenicom da njihove žene rađaju prosječno šestero djece, u odnosu na 2,5 koliko iznosi državni prosjek.
