Vlatko Cvrtila sa Sveučilišta VERN smatra da se dronove iznad europskih prijestolnica treba promatrati u kontekstu onoga što se događa u Europi i onoga što je posljedica rata u Ukrajini. Rusija očito ne vodi samo kinetički sukob na ukrajinskom teritoriju nego koristi i druga sredstva kako bi utjecala na Zapad koji jako podržava Ukrajinu. Dronovi su jako popularni i na ratištu, ali i kao strateško sredstvo za duboke udare ili u Ukrajini, odnosno u Rusiji.

'Počeli su se pojavljivati kao sredstvo koje testira na određeni način zapadne sustave protuzračne obrane, odnosno otkrivanja i eventualno obaranja onih dronova koji eventualno uđu u zračni prostor', kazao je Cvrtila u Otvorenom.

Smatra da će se teško utvrditi čiji su dronovi. No može se pretpostaviti, kaže i dodaje da dronovi imaju konkretnu funkciju. Radi se, kazao je, o strategiji stvaranja rizika koji može utjecati na javno mnijenje i politike država, prije svega članica EU-a i NATO-a, da se izazove reakcija javnosti i da ta javnost u određenom trenutku prestane podržavati politike velike pomoći Ukrajini.

'Rekao bih da se stvara jedna vrsta normalnosti prijetnje. Kroz ovo testiranje, u nekom trenutku kad bi došla realna prijetnja, pitanje je na koji način i kako bi se reagiralo na zapadnoj strani. Zanimljiv je govor poljskog ministra vanjskih poslova u UN-u koji je rekao, između ostalog, da treba jasno znati da će doći određena reakcija', dodao je Cvrtila.

'Mislim da će takvih incidenata biti i u budućnosti. Oni će doći do određenoga ruba, ali neće preći preko njega da ne bi došlo do nekih kriznih situacija kojima bi bilo teško upravljati', istaknuo je Vlatko Cvrtila.

Nakon incidenata s dronovima ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski odmah je kazao kako bi Rusija mogla biti iza toga, a i danska premijerka je rekla da ne isključuje tu opciju.

Gordan Akrap, prorektor Sveučilišta obrane i sigurnosti "Dr. Franjo Tuđman" kazao je kako postoje digitalni i radarski signali iz kojih bi se mogla napraviti analiza, ako su zračne luke imale sustave za borbu protiv dronova.

'Moglo bi se utvrditi lokaciju na kojima su se nalazili njihovi operateri, odnosno piloti. Ako imaju sustave za praćenje i identifikaciju mobilnih telefonskih priključaka, mogli bi suziti krug koji su se to telefonski brojevi, pod uvjetom da su telefoni bili uključeni', kazao je Akrap te dodao da bi se potom postupcima digitalne forenzike moglo doći do toga koje su to osobe.

'Kako ćete obarati dronove blizu zračnih luka, tko će donijeti odluku', upitao je Akrap.

Đana Luša, Fakultet političkih znanosti u Zagrebu govorila je kako se incidenti mogu stvoriti popriličnu nesigurnost kod ljudi, naročito kada se tome svjedoči na tjednoj, pa gotovo i na dnevnoj bazi, a posebno među građanima država koje graniče s Ruskom Federacijom i s ratnom zonom. Postavila je pitanje što se iduće može očekivati.

Podsjetila je na izjavu američkog predsjednika Donalda Trumpa koji je potvrdno odgovorio na pitanje novinara - bi li države članice NATO-a trebale idući put srušiti ruski avion kada uđe u zračni prostor država NATO-a. No članovi njegove administracije bili su suzdržaniji i kazali kako bi se najprije trebao procijeniti rizik.

Cvrtila smatra da bi daljnje aktivnosti s dronovima mogle biti i ozbiljnije. Od početka rata stalno smo prelazili neke crvene linije i idemo prema opasnosti da određeni incident može prerasti u ozbiljnu krizu, dodao je.