Renata Čulinović-Čaić, predsjednica Hrvatskog liječničkog sindikata (HLS), upozorila je da liječnici u Hrvatskoj godišnje odrade više od tri milijuna evidentiranih prekovremenih sati, a uz to se zloupotrebljava institut pripravnosti te se koristi kao prikriveni oblik prekovremenog rada
'Nije normalno da liječnici godišnje odrade više od tri milijuna evidentiranih prekovremenih sati, a uz to dio ravnatelja bolnica iskorištava institut pripravnosti – zapravo oblik prekovremenog rada – koji se ne evidentira kao takav, a tijekom kojeg se odrađuju dodatni prekovremeni sati da bi se sustav 'pokrpao'', poručila je u priopćenju za medije Čulinović-Čaić.
Kolektivni ugovor kasni više od godinu i pol
Navela je da je granski kolektivni ugovor trebao je biti donesen još u ožujku 2024. godine, no umjesto toga Vlada je donijela odluku prema kojoj se prava iz starog ugovora nastavljaju primjenjivati do potpisivanja novog. Više od godinu i pol nakon toga liječnici upozoravaju da problemi ne samo da nisu riješeni, nego se pogoršavaju.
vezane vijesti
'Liječnici odlaze u inozemstvo ili u privatni sektor, a oni koji ostaju sve su više preopterećeni prekovremenim radom', upozorila je predsjednica HLS-a.
Sindikat je, s liječničkim udrugama, još početkom 2024. godine dostavio konkretne prijedloge za rješavanje problema – od normiranja i valorizacije liječničkog rada na odjelima i u administraciji do ujednačavanja vrijednosti sata rada tijekom godine. No, kako navodi Čulinović-Čaić, odgovora nema.
'Bez reda nema ni održivog javnog zdravstva'
Prema podacima HLS-a, samo u jednom velikom kliničkom bolničkom centru ove godine čak 62 posto prekovremenih sati odrađeno je u ljetnim mjesecima, kada je cijena sata manja nego u veljači. Kada se tomu dodaju i skriveni prekovremeni sati kroz institut rada po pozivu, situacija, tvrde liječnici, postaje neodrživa.
'Liječnici su ljudi, nisu roboti. Kada znamo sve ovo, nije ni čudno što odlaze. Postoji niz neuređenih područja rada, od prekovremenih sati i neujednačene vrijednosti rada tijekom godine do nepostojanja obvezujućih normativa temeljem kojih se jasno vidi tko je što i koliko radio. Naš je cilj uvesti red u rad liječnika u javnom sektoru jer je to temeljna higijena zdravstvenog sustava', naglasila je Čulinović-Čaić.
Očekivanja od ministrice Hrstić
Zaključuje da je jedini način očuvanja javnog zdravstva hitno rješavanje problema i uređivanje sustava.
'Čekanje samo pogoršava situaciju. Znajući da je upućena u navedenu problematiku, od Irene Hrstić, ministrice zdravstva, očekujemo konkretne poteze', zaključila je Čulinović-Čaić.
