Slučaj ilegalnog otpada u Gospiću snažno je odjeknuo u javnosti, a Crobarometar donosi što na sve kažu građani. Rezultate je analizirala reporterka Sabina Tandara Knezović uz gosta komentatora Borisa Jokića.

Otpad u Gospiću

Kada se ispitanike pita tko je najodgovorniji za to što je došlo do ilegalnog odlaganja otpada u Gospiću, njih 14 posto odgovornima smatra tvrtke i pojedince koji su otpad odlagali, dok 10 posto odgovornost vidi u lokalnim vlastima i Ličko-senjskoj županiji. Državni inspektorat navodi 9 posto građana, Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije navodi njih 6 posto, dok Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost ne izdvaja nitko od ispitanih. Čak 59 posto ispitanih smatra da odgovornost podjednako snose svi navedeni. Ovi rezultati su očekivani, započeo je analizu Boris Jokić.

"Radi se o problemu koji je izrazito složen i na koji su utjecali propusti različitih institucija, instanci, od vladinih, preko inspektorata, Carine, privatnih poduzetnika, možemo govoriti vjerojatno i o kriminalnim radnjama, tako da ne čudi da građani smatraju sve uključene odgovornima za ono što se dogodilo u Gospiću, ali i širom Hrvatske“, započeo je analizu Jokić.

Kada je riječ o povjerenju u institucije nadležne za zaštitu okoliša, rezultati ankete pokazuju da gotovo tri četvrtine građana nema povjerenja u institucije kada je riječ o rješavanju problema ilegalnog odlaganja otpada, odnosno njih 72%. S druge strane, njih 26% vjeruje u učinkovito rješenje. Ne zna njih 2%.

"Ovo je poraz hrvatske politike. Ukoliko građani ne vjeruju institucijama da će riješiti problem, problem koji potencijalno može biti takav da ugrožava okoliš i živote ljudi, onda se svi trebamo pitati u kakvoj državi živimo i kakva je to država u kojoj građani ne vjeruju institucijama da će riješiti neki problem. To je pitanje ne samo za one na poziciji, nego i one u opoziciji jer politika je ta koja bi trebala graditi povjerenje u institucije“, rekao je Jokić.

Kada je riječ o zahtjevima građana Gospića za hitnom sanacijom i zaštitom okoliša, stav javnosti gotovo je jednoglasan. Samo 1% građana nije ni za ni protiv, dok 2% ispitanih takve zahtjeve ne podržava. 97% podržava zahtjeve građana Gospića.

60% ispitanih ne vjeruje da će Vlada učinkovito zaštititi zdravlje i interese građana. S druge strane, 38% građana ipak vjeruje da će Vlada reagirati i zaštititi njihove interese, dok 2% ispitanih nije znalo odgovoriti. I ovaj rezultat potvrđuje da među građanima prevladava nepovjerenje u institucije i njihovu sposobnost da učinkovito riješe problem ilegalnog odlaganja otpada i zaštite građane, ističe Tandara Knezović.

"Postoji jedinstvena podrška građanima Gospića u vezi s ovim problemom, nema u Hrvatskoj trenutno problema koji bi izazvao takvu jedinstvenu potporu. Upravo to bi trebao biti znak političarima, kako na poziciji u Vladi, tako i onima u opoziciji, da zajednički pokušaju riješiti ovaj problem, da se preuzme odgovornost, da se ljudima pomogne i da se prirodi pomogne. O čemu se ovdje radi? Ako izuzmemo politička prepucavanja, radi se o tome da je jedan dio zemlje potencijalno ugrožen. Trebali bi učiniti sve da pomognemo tim ljudima, građani osjećaju da bi trebalo učiniti više, ali čini se da još uvijek nema adekvatne reakcije na ovu situaciju“, dodaje Jokić.

Vlada snosi odgovornost za propuste i treba podnijeti ostavku?

Što građani misle o političkoj odgovornosti Vlade zbog propusta u ovom slučaju? Više od polovice ispitanih, njih 53%, slaže se s tvrdnjom da Vlada snosi odgovornost za propuste i da bi zbog toga trebala podnijeti ostavku. S druge strane, 28% građana ne slaže se s tom tvrdnjom, dok je 17% onih koji nemaju jasno opredijeljen stav. Dva posto ispitanih nije znalo odgovoriti.

Ispitanici su još oštriji kad je u pitanju resorna ministrica i odgovorni čelnici. Čak 68% ispitanih slaže se da bi ministrica i odgovorni čelnici trebali podnijeti ostavke. S druge strane, 18% građana ne slaže se s tom tvrdnjom, dok je 13% neodlučno, odnosno niti se slaže niti ne slaže. Samo jedan posto ispitanih nije znao odgovor.

"Ukazuje na to da Vlada možda i nije adekvatno reagirala. Ogorčenost je tolika jer se za taj slučaj znalo, glavni državni inspektor je pod sumnjom, uhićen je. Netko mora snositi odgovornost. Ove brojke za Vladu su još problematičnije, od ovih 53 posto koji se slažu da Vlada treba snositi odgovornost, naime 42 posto se s tim u potpunosti slaže, oni su u ekstremnoj poziciji da su izrazito ogorčeni. Kad govorimo o ministrici okoliša, ona je možda manje kriva od nekih drugih za ovu situaciju, ona je u percepciji javnosti trenutno najviše pod udarom“, rekao je Jokić te dodao:

"Važnije je hoće li se ta situacija sanirati. Jedno je pozivati na ostavke, a drugo je što će se učiniti da se situacija sanira. Ako se ne učini dovoljno, ili dovoljno brzo, onda javnost traži odgovorne. Moja preporuka je da Vlada odmah krene u puno odlučniju akciju. Ljudima tamo treba pomoć, mislim da se podcijenio taj problem, naročito za vladajuću stranku u dijelu zemlje koji daje potporu HDZ-u, i trebalo bi puno aktivnije i energičnije djelovati u ovom slučaju.“

Je li Vlada učinila sve?

Kada je riječ o tvrdnji da je Vlada učinila sve kako bi se ovaj slučaj pravovremeno riješio, u skladu sa zakonima i propisima, građani su opet vrlo kritični. Čak 68% ispitanih ne slaže se s tom tvrdnjom. Njih 16% nema jasno opredijeljen stav, odnosno niti se slaže niti se ne slaže. Samo 13% građana smatra da je Vlada učinila sve što je bilo potrebno.  

"Iz percepcije javnosti čini se da su morali i brže i odlučnije i jasnije, morali su to shvatiti kao problem koji je jako važan. Među sudionicima ispitivanja, nalaze se i simpatizeri HDZ-a. I značajan dio njih smatra da Vlada nije učinila dovoljno ili dovoljno brzo da se sanira ili pokuša sanirati ovaj problem koji se dogodio u Gospiću. Ovaj problem neće otići tek tako, bit će prisutan dalje i po meni, ponavljam, treba što energičnije djelovati ne zbog političke borbe, nego zbog građana. Živi svijet tamo, uključujući životinje i prirodu, on treba pomoć. Ako nismo spremni učiniti sve u takvoj ugrozi, onda je pitanje što želimo od vlasti, što želimo od države. Kakva smo mi to država ako ne možemo sanirati neke stvari na adekvatan način, kako god se one dogodile“, ističe Jokić.

Kada je riječ o povjerenju u službena mjerenja vode, tla i zraka, stavovi građana nešto su podijeljeniji. 40% ispitanih ne slaže se s tvrdnjom da građani mogu imati povjerenja u rezultate službenih mjerenja. S druge strane, 33% građana smatra da tim rezultatima može vjerovati. Četvrtina ispitanih nema jasno opredijeljen stav.

"To je jako loše za Hrvatsku. Ukazuje da se gubi povjerenje u sustave, u ovom slučaju javnog zdravstva, koji bi trebali biti dostupni svima i koji bi trebali biti objektivni pokazatelj onoga što se zapravo događa. Naravno, ovo ne znači da ti podaci nisu točni, nego da ljudi smatraju da su oni pod utjecajem politike. Sve to ukazuje na jedan problem o kojem mi iz mjeseca u mjesec ovdje govorimo, kada govorimo o nepotizmu, klijentelizmu, načinu na koji netko napreduje u ovom društvu. Hrvatska bi trebala učiniti sve da na određenim mjestima stavlja stručne ljude, da preferira struku ispred politike. Struka bi trebala biti ispred politike. Čim je politika uključena, gubi se povjerenje građana, a jednom kad ga izgubite vrlo je teško vratiti to povjerenje“, kaže Jokić.

Hoće li itko snositi odgovornost?

Kada se građane pita hoće li na kraju netko zaista snositi odgovornost, čak 63% ispitanih slaže se s tvrdnjom da na kraju nitko neće snositi stvarnu odgovornost za ovaj slučaj. S druge strane, 18% građana ne slaže se s tom tvrdnjom, dok ih je jednako toliko, 18%, neodlučno.

"Svi koji gledaju ovo reći će pa da to je tako. Ali što smo mi to normalizirali? Normalizirali smo da se uvozi ilegalni otpad za koji se ne zna ni što je ni odakle je, da se odlaže na mjestima na kojima se treba ili ne treba odlagati, da se izdaju i ne izdaju dozvole na ne znam kakve načine. Zar nije to nešto za što bi ljudi trebali snositi odgovornost? Nije li politika takva djelatnost da bi trebalo u jednom trenutku reći odgovorni smo ili netko je odgovoran za ovo. Ako to nemate, onda dugoročno nemamo društvo koje je zasnovano na iole zdravim temeljima. Ako nema odgovornosti za nečinjenje, za kriminalno djelovanje, za to da netko uzme novac, zažmiri ili uzme mito, onda nemamo šanse kao društvo. Trebamo se mijenjati iz korijena i ne bi trebali normalizirati to, treba stiskati da netko preuzme odgovornost za ovu situaciju“, ističe Jokić.

Kako građani gledaju na ulogu oporbe u ovom slučaju? Gotovo polovica ispitanih, odnosno 48%, slaže se s tvrdnjom da oporba ovaj slučaj koristi za skupljanje političkih poena i širenje panike. S druge strane, 25% građana ne slaže se s tom tvrdnjom, dok je jednako toliko, 25%, onih koji nemaju jasno opredijeljen stav. Dva posto ispitanih ne zna odgovor.

"Ljudima je dosta politikanstva i političkih obračuna. Ovdje se radi o stvarnoj krizi, o ekološkoj krizi, ako hoćeš i o ekocidu. Pametne države se izdižu iznad tih prvoloptaških političkih obračuna i dolaze na neku razinu da imaju stručne ljude i odgovornost, ljude koji će ukazati na probleme. Ne treba širiti paniku oko takvih stvari, ali treba imati pouzdane, objektivne pokazatelje na koje se ljudi mogu osloniti. Ako urušiš cijeli sustav, onda tih pokazatelja nema niti nema tih instanci kojima bi ljudi vjerovali. U pozadini svega se nalazi samo jedan cilj, a to je da se saniraju posljedice toga, da se pomogne ljudima, da se pomogne prirodi, da se spriječi da se na drugim mjestima to događa i da se to sanira. Kad pogledaš što nam politika radi kroz ove godine, kroz sve te fiktivne borbe, kroz vraćanje u prošlost, kroz mahanje ne znam kakvim zastava i ne znam čim, treba osvijestiti da je borba za Hrvatsku nešto drugo. Ovo je borba za Hrvatsku. Borba za Hrvatsku je borba za okoliš, za ljude, za prirodu i životinje, za kvalitetu života. To neka budu politike, tako se voli ova zemlja“, rekao je Jokić te za kraj naglasio:

"Ako ima nešto dobro u svemu ovome, to je da pravi društveni problemi dolaze u žižu i svi građani bi trebali biti takvi da su budni na to da li im netko dovozi ilegalni otpad s juga Italije od strane mafije u Hrvatsku i kada su budni, da to ne dopuštaju u svom dvorištu“, zaključio je Jokić.

Napomena: Istraživanje Crobarometar provedeno je od 1. do 17. kolovoza putem CATI metode na uzorku od 604 ispitanika. Maksimalna pogreška uzorka iznosi +/- 4,4%.