Josipović se u intervjuu za Klix.ba osvrnuo se na nedavne izgrede, navijačke ispade u Splitu te Thompsonov koncert na zagrebačkom Hipodromu. Istaknuo je kako vremenom njegove nekadašnje opomene o 'ustaškoj zmiji' nažalost dobivaju potvrdu.

Josipović podsjeća kako su ga prije više od desetljeća optuživali za opsjednutost i vraćanje u prošlost kada je upozoravao na trendove relativizacije antifašističke borbe i veličanja ustaštva.

'Nimalo mi nije drago što vrijeme sve više potvrđuje moju tezu o ustaškoj zmiji. Tada je još šaptući siktala, danas sikće urličući', poručio je bivši predsjednik.

Podilaženje biračkom tijelu i propusti pravosuđa

Kao jedan od ključnih uzroka današnjeg stanja izdvaja obrazovne propuste i politički oportunizam, pri čemu se osvrnuo i na vladinu politiku.

'Poklič 'Za dom spremni' prihvatljivim smatraju iskreni ustašofili, ali i većina mladih koji naprosto nisu naučili što je bila NDH. Poseban zamah dala je i teorija o dvostrukim konotacijama. Premijer Plenković nema nikakve simpatije za ustaštvo, ali iz političkog oportunizma ne poduzima ono što bi trebalo jer se boji da bi mu to moglo poljuljati političku poziciju', tvrdi Josipović.

Dodaje kako se problem manifestacije ustašluka često veže uz huligane, no naglašava da glavna krivnja leži u sporom i neučinkovitom pravosuđu.

'Pravosuđe nam je, uz čast brojnim dobrim i poštenim sucima, očajno. Nije samo riječ o povjerenju građana u pravosuđe, već i u brojkama koje su naprosto strašne i pokazuju nerad i nesposobnost značajnog dijela pravosudne vlasti. Pravosuđe se odmetnulo od društva, ne obavlja svoju društvenu funkciju i postalo je država u državi. Policija te huligane privodi, a pravosuđe beskrajno vodi postupke, pušta djela u zastaru ili izriče minimalne kazne', kritičan je bivši predsjednik.

Ekstremizmi u regiji i uloga obrazovanja

Komentirajući prelijevanje ekstremizma u regiji, Josipović je naglasio da je ustašofilija u Bosni i Hercegovini 'mnogo jača nego u Hrvatskoj', no ističe da svaka država taj problem mora riješiti sama.

'Zločinci su najčešće samo oni drugi, a naši, zapravo, nisu zločinci, nego heroji koji su možda bili malo previše revni, ali nikako zločinci. Ipak, vaše pitanje bih okrenuo i upitao kako ustašluk u Bosni i Hercegovini utječe na onaj u Hrvatskoj. Po svemu što znam, ustašofilija je puno jača u Bosni i Hercegovini nego u Hrvatskoj. Kako u javnom prostoru, tako u politici i u Crkvi. Neću detaljnije, to je problem Bosne i Hercegovine koji ona mora riješiti', istaknuo je Josipović.

Rješenje ne vidi u vanjskim pritiscima ili pregovorima s Europskom unijom, nego u sustavnom obrazovanju unutar Hrvatske.

'Hrvatska je suverena država i sami moramo graditi svoju demokraciju. Mladima u školama jasno treba reći što je bila NDH, a cijeli odgojni proces mora upućivati na antifašističke vrijednosti na kojima se temelji i moderna Europa. Da li za to ima snage, teško mogu odgovoriti s punim uvjerenjem. Imamo fenomen političkog utilitarizma i oportunizma. Zbog toga i oni, za koje sam uvjeren da nemaju nikakve simpatije za ustaštvo, da uopće ne pripadaju ustašofilskom miljeu, najbolji je primjer premijer Plenković, ne čine ono što bi trebalo jer misle da bi im to moglo poljuljati političke pozicije', zaključio je Josipović u razgovoru za Klix.ba.