Crna Gora možda neće uspjeti na vrijeme i dovoljno precizno prevesti sve propise Europske unije potrebne za pristupanje, zbog čega Europska komisija razmatra nekoliko privremenih rješenja. Među njima je mogućnost da Podgorica do završetka prevođenja koristi jedan od postojećih službenih jezika EU-a, a hrvatski se nameće kao najočitiji izbor
Crna Gora želi postati 28. članica Europske unije do 2028. godine te prije toga mora usvojiti i prevesti pravnu stečevinu EU-a, odnosno desetke tisuća propisa koji čine pravni okvir Unije. U Bruxellesu, međutim, raste zabrinutost da taj posao neće biti dovršen na vrijeme.
'Crna Gora morat će pravodobno prije pristupanja osigurati prijevode pravne stečevine na svoj službeni jezik te obučiti dovoljan broj prevoditelja i usmenih prevoditelja potrebnih za pravilno funkcioniranje institucija EU-a nakon pristupanja', stoji u pregovaračkom okviru Crne Gore s Europskom unijom.
Podgorica, s druge strane, navodi da je puno uložila u administrativne kapacitete i uvjerava da će završiti posao na vrijeme. Ipak, dužnosnici EU-a kazali su Euronewsu da je Europska komisija već počela razmatrati rezervna rješenja.
vezane vijesti
Primjedba Hrvatske
Jedan od razloga su primjedbe Hrvatske na kvalitetu pojedinih prevedenih pravnih tekstova, a Zagreb i Podgorica istodobno pokušavaju riješiti bilateralna pitanja koja bi mogla usporiti cijeli pristupni proces. Dodatni je izazov to što se opseg zakonodavstva EU-a gotovo udvostručio otkako je Hrvatska 2013. godine pristupila Uniji.
Države kandidatkinje moraju prevesti sve relevantne propise EU-a na jezik koji će nakon pristupanja postati službeni jezik Unije, a institucije EU-a zadužene su za završnu provjeru prije njihove objave u Službenom listu.
'Službe Komisije u redovitom su kontaktu s Crnom Gorom i prate tempo rada na tom području', rekao je glasnogovornik Europske komisije za Euronews.
EU komisija razmatra više opcija
Komisija razmatra nekoliko mogućnosti za eventualno privremeno izuzeće, uključujući dopuštenje Crnoj Gori da koristi drugi službeni jezik EU-a dok ne dovrši i precizno prevede preostale propise.
Konačan izbor bio bi na Podgorici, no hrvatski se nameće kao najočitija mogućnost jer s crnogorskim dijeli temeljne jezične značajke i razumljiv je njegovim govornicima.
'Crnogorski standardni jezik pripada istom dijalektnom kontinuumu kao bosanski, hrvatski i srpski standardni jezik te su svi međusobno razumljivi', navodi se u nedavno objavljenoj studiji o crnogorskom jeziku.
Što će reći u Crnoj Gori?
Ipak, takvo bi rješenje u Crnoj Gori moglo naići na politički otpor. Jezik je na zapadnom Balkanu snažno povezan s pitanjima nacionalnog identiteta, a Podgorica je godinama nastojala postići međunarodno priznanje crnogorskog kao zasebnog jezika.
Privremena izuzeća nisu presedan. Malta je zbog nedostatka kvalificiranih prevoditelja nakon pristupanja EU-u 2004. dobila prijelazno razdoblje od tri godine tijekom kojeg nije morala osigurati prijevode svih pravnih akata na malteški. Irska je pak dobila izuzeće kada je irski postao punopravni službeni jezik Unije, čime je privremeno suspendirana obveza prevođenja svih pravnih akata.
Dosadašnja praksa pokazuje da je Bruxelles spreman na određenu fleksibilnost i da potpuni prijevod pravne stečevine nije uvijek bio apsolutna prepreka članstvu. U slučaju Crne Gore, međutim, rješenje koje se s jezičnog stajališta čini najjednostavnijim moglo bi biti politički najosjetljivije.
