Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović izjavio je da visoki predstavnik Christian Schmidt prije samo dva tjedna uopće nije razmišljao o ostavci, dodajući kako ga je vijest o njegovu odlasku iznenadila. U razgovoru za FTV govorio je o političkoj krizi u Bosni i Hercegovini, odnosima sa SNSD-om, izbornom zakonu, Južnoj plinskoj interkonekciji te mogućnosti trećeg entiteta
Čović je ovu godinu opisao kao iznimno tešku i kompleksnu za Bosnu i Hercegovinu, ocijenivši da je država i dalje opterećena unutarnjom neorganiziranošću.
‘Godina je vrlo izazovna i krajnje kompleksna zbog naše neorganiziranosti i nefunkcionalnosti. Dobro smo i prošli s obzirom na iskušenja izvana’, rekao je čelnik HDZ-a BiH, prenosi Federalna.ba.
Jednim od rijetkih konkretnih pomaka smatra usvajanje državnog proračuna na razini Vijeća ministara, pohvalivši pritom predsjedateljicu Borjanu Krišto.
Otvaranje prijelaza Gradiška pretvorilo se u politički sukob
Govoreći o novom graničnom prijelazu Gradiška, koji je posljednjih dana izazvao niz političkih prepucavanja, Čović je poručio da se tehnički i razvojni projekt nepotrebno politizira.
Podsjetio je kako je u projekt uložen velik novac, uključujući i oko 60 milijuna eura iz Hrvatske, te poručio da je neprihvatljivo da prijelaz ne bude stavljen u funkciju zbog političkih nadmudrivanja.
'Schmidt nije razmišljao o odlasku'
Posebnu pozornost izazvale su njegove izjave o odlasku visokog predstavnika Christiana Schmidta. Čović tvrdi da je s visokim predstavnikom razgovarao prije petnaestak dana te da tada ostavka uopće nije bila tema.
‘Bio sam uvjeren da će Schmidtov mandat trajati kratko, ali postao je drugi najdugovječniji visoki predstavnik nakon Valentina Inzka. Prije 15 dana nije uopće razmišljao o ostavci’, rekao je Čović.
Dodao je da smatra kako bi se OHR trebao transformirati te čak preseliti u Bruxelles, uz znatno ograničenije ovlasti.
Čović je kritizirao i odluke visokog predstavnika vezane uz državnu imovinu, tvrdeći da zbog toga stoje važni infrastrukturni projekti.
Kao primjer naveo je gradnju autoceste kod Mostara, koja je zapela zbog neriješenog pitanja vojne imovine.
‘Ne možemo graditi niti potpisati ugovor dok se ne riješi nekoliko desetaka kvadrata vojne imovine’, rekao je.
'Bez SAD-a mnogi problemi neće biti riješeni'
Iako smatra da Europa gubi dio svojeg političkog utjecaja, Čović tvrdi da BiH nema alternativu euroatlantskom putu. Istodobno vjeruje da bez snažnog angažmana SAD-a mnogi problemi u zemlji neće biti riješeni.
Govoreći o Južnoj plinskoj interkonekciji, branio je uključivanje američkog partnera u projekt vrijedan milijarde dolara, navodeći da domaće vlasti godinama nisu uspjele postići dogovor.
'Treći entitet službeni je zahtjev već 35 godina'
Čović je odbacio tvrdnje da HDZ BiH zajedno sa SNSD-om blokira institucije, naglasivši da s tom strankom surađuje više od dva desetljeća, ali da između njih postoje velike političke razlike, posebno oko NATO-a.
Najviše reakcija ipak je izazvala njegova izjava o trećem entitetu.
‘To je službeni zahtjev zadnjih 35 godina’, rekao je Čović, dodajući da je sadašnja bošnjačka politika, prema njegovu mišljenju, ‘neodgovorna’.
Ponovio je i stav da BiH ne može funkcionirati kao klasična građanska država te da Hrvati moraju imati mogućnost birati ‘legitimnog’ člana Predsjedništva BiH.
Na kraju je poručio da želi funkcionalnu i modernu Bosnu i Hercegovinu u kojoj će mladi ostajati živjeti.