problematični deponiji

Ćorić spustio rampu na 27 odlagališta otpada, otočani bijesni: Usred sezone bit ćemo zatrpani smećem!

  • Autor: Damir Petranović
  • Zadnja izmjena 02.04.2019 10:18
  • Objavljeno 02.04.2019 u 09:37
Odlagalište otpada nedaleko od Komiže

Odlagalište otpada nedaleko od Komiže

Izvor: Pixsell / Autor: Ivo Cagalj/PIXSELL

Odlukom ministra zaštite okoliša i energetike Tomislava Ćorića službeno je zatvoreno 27 odlagališta otpada u deset različitih županija, odnosno otprilike četvrtina od ukupnog broja koji je po obvezama prema Europskoj uniji trebao prestati s radom do konca prošle godine. Potez je prošao gotovo neprimijećeno sve dok se proteklih tjedana na terenu nisu pojavili inspektori, potom je u Ministarstvu organiziran hitan sastanak s predstavnicima ovih gradova i općina, no konkretan zaključak još uvijek se očekuje. Stvorili su se golemi logistički problemi, posebno na otocima

Hrvatska je do 31. prosinca prošle godine trebala zatvoriti sva nesanirana odlagališta, no to se nije dogodilo. Spomenutih 27, rasutih od Čazme i Zaboka na sjeveru do Smokvice na Korčuli na jugu, tek su prva faza zatvaranja. Ipak, velik broj još uvijek radi, a očekuje se da će se otpad s njih idućih mjeseci preusmjeriti na obližnja odlagališta - koja su, da apsurd bude veći, također u velikom broju nesanirana i po svemu sudeći nemaju dovoljan kapacitet.

Po Ćorićevoj odluci, rampa je spuštena u Svetom Ivanu Zelini, Cetingradu, Plaškom, Slunju, Hrvatskoj Dubici, Jasenovcu, Dvoru, Gvozdu, Čazmi, Zaboku, Bedekovčini, Mariji Bistrici, Perušiću, Donjem Lapcu, Plitvičkim Jezerima, Karlobagu, Povljani, Biogradu na Moru, Gračacu, Drnišu, Kistanjama, Starom Gradu, Sućurju, Komiži, Pučišćima, Vrgorcu i Smokvici. Dokument je formalno prošao javno savjetovanje i javni uvid, no u oči upada brzina primjene: ministar ga je potpisao 21. prosinca, a na snagu je stupio već deset dana kasnije, bez ikakvog prijelaznog razdoblja. Gradonačelnici i načelnici su šokirani.

Otpad s cijelog Brača u Supetar

'Zaista smo ostali u čudu. Od nas se očekuje da primimo otpad s cijelog otoka Brača, premda imamo kapacitet još samo za pet godina i premda nam Fond za zaštitu okoliša već mjesecima ne potpisuje sufinanciranje sanacije, pa je ona na čekanju', kazala je za tportal gradonačelnica Supetra Ivana Marković (SDP), objašnjavajući što za njih konkretno znači zatvaranje deponija u Pučišćima, na drugoj strani otoka.

Ivana Marković, gradonačelnica Supetra: Ostali smo u čudu

Ivana Marković, gradonačelnica Supetra: Ostali smo u čudu

Izvor: Cropix / Autor: Tom Dubravec / CROPIX

Na Braču, kao i u ostatku Splitsko-dalmatinske županije, nestrpljivo očekuju konačan početak radova na izgradnji Regionalnog centra za gospodarenje otpadom u Lećevici te formiranje pretovarne stanice na otoku, no taj proces je u znatnom kašnjenju i neće biti dovršen u iduće tri do četiri godine. U velikom dijelu ove županije, od Splita pa nadalje, traje utrka s vremenom i kapaciteti odlagališta jedva će izdržati do otvaranja Lećevice. Jedna posljedica Ćorićeve odluke je izvjesna: građani s istočne strane otoka u idućem razdoblju plaćat će više račune jer će oni uključivati veće troškove prijevoza i ekorentu Gradu Supetru.

Na otoku Hvaru stanje je još dramatičnije. Otpad iz Starog Grada trebao bi se prevoziti do 20 kilometara udaljenog Hvara, dok će smeće iz Sućurja putovati u čak pedeset kilometara udaljenu Jelsu. Siromašni lokalni proračuni teško će podnijeti taj teret.

Stari Grad na Hvaru: Na ljeto cirkus

'Danas plaćamo grijehe svojih prethodnika, ali nismo sigurni da će prilagodba u ovako kratkom roku biti moguća. Trenutno imamo kamione manjeg volumena prilagođene udaljenostima od dva do tri kilometra, a sad bismo morali nabaviti jedan veliki kako bismo barem smanjili broj vožnji do Hvara na dvije do tri dnevno. A na tamošnjem odlagalištu nemaju ni vagu kako bismo mogli izmjeriti količinu odloženog otpada', govori za tportal nezavisni gradonačelnik Starog Grada Antonio Škarpa.

Antonio Škarpa, Stari Grad: Nadali smo se pretovarnoj stanici na otoku, no od nje zasad nema ništa

Antonio Škarpa, Stari Grad: Nadali smo se pretovarnoj stanici na otoku, no od nje zasad nema ništa

Izvor: Pixsell / Autor: Ivo Cagalj/PIXSELL

'Nisu nam poznati uvjeti po kojima su baš ova odlagališta odabrana za zatvaranje, ali činjenica je da će se sada morati mijenjati kompletna dokumentacija sanacije i našeg i drugih odlagališta te da će građani plaćati znatno veću cijenu. Nadali smo se pretovarnoj stanici na otoku, no od nje zasad nema ništa, a bojim se i da će uoči ljeta nastati cirkus. Toga me najviše strah', dodao je Škarpa.

Hvarani su, kao i većina drugih otočana, u specifičnoj situaciji kada se radi o odvajanju otpada: tvrtke ovlaštene za njegovo zbrinjavanje naprosto ga ne žele preuzimati na otoku, nego zahtijevaju da općine i gradovi plate prijevoz do kopna. Iz tog razloga odvajanje se na otocima naprosto ne isplati, pa se očekuje pomoć Ministarstva zaštite okoliša.

Vrgorac: Umjesto u Ploče, u 63 km udaljeni Imotski

Gradonačelnik Vrgorca Ante Pranić (Most) ovog tjedna uputio je službeni zahtjev da se odluka o zatvaranju odlagališta na njegovu području stavi izvan snage. On upozorava da je prije nekoliko godina neslužbeno tumačenje gradovima i općinama bilo da će odlagališta biti u funkciji do isteka svojih kapaciteta, odnosno do otvaranja Centra za gospodarenje otpadom.

Ante Pranić: Istina je da je ova odluka formalno bila na javnom uvidu, no u procesu izrade dokumentacije nitko nije kontaktirao s nama

Ante Pranić: Istina je da je ova odluka formalno bila na javnom uvidu, no u procesu izrade dokumentacije nitko nije kontaktirao s nama

Izvor: Pixsell / Autor: tportal

'Ne znam kako objasniti građanima da će plaćati skuplji odvoz do 63 kilometra udaljenog Imotskog, i to na odlagalište koje je po svim kriterijima u znatno lošijem stanju nego naše i koje uopće nije formalno spremno prihvatiti tuđi otpad. Kad se zatvaraju odlagališta, dinamika se poštuje, a kada treba stvoriti pretpostavke za prihvat otpada na drugom mjestu - događaju se dramatična kašnjenja. Ova odluka samo nalaže bespotrebno vozanje smeća s jednog na drugi deponij, a čak ni to nije izvedeno logično. Vrgorac se moglo usmjeriti na 24 kilometara udaljene Ploče, u kojima postoji znatno veći kapacitet nego u Imotskom', kaže Pranić za tportal.

Odlagalište u Vrgorcu ima kapacitet za još tri godine rada i ono također ovisi o gradnji pretovarnih stanica i centra u Lećevici.

'Istina je da je ova odluka formalno bila na javnom uvidu, no u procesu izrade dokumentacije nitko nije ni kontaktirao s nama kao direktno zainteresiranom strankom', upozorava Pranić.

Problem s najnovijom Ćorićevom odlukom imaju i na Visu: HDZ-ov gradonačelnik Ivo Radica za tportal je izričito kazao da nema namjeru prihvatiti otpad iz obližnje Komiže, čije je odlagalište također već trebalo biti zatvoreno.

'Ne pada nam na pamet primati tuđi otpad, pa ni onaj iz Komiže'

'Pristali smo da na našem području bude odlagalište, ali tek kad se ono sanira, izgradi i uredi. Dokumentaciju smo izradili prije punih šest godina, provukli smo putove i postavili infrastrukturu te potpisali 14 aneksa ugovora s Fondom za zaštitu okoliša. No problem je nastao zbog neusklađenosti podataka iz zemljišnika i katastra. Sumnjamo da se radi o namjeri blokiranja, pa smo Državnom odvjetništvu podnijeli kaznenu prijavu protiv nepoznatog počinitelja. Izgubili smo godine i godine, a Vis je dosad mogao biti ispred Krka i svih drugih sredina u Hrvatskoj', kazao nam je Radica.

Ivo Radica, Vis: Izgubili smo godine i godine, a Vis je dosad mogao biti ispred Krka i svih drugih sredina u Hrvatskoj

Ivo Radica, Vis: Izgubili smo godine i godine, a Vis je dosad mogao biti ispred Krka i svih drugih sredina u Hrvatskoj

Izvor: Pixsell / Autor: Ivo Cagalj/PIXSELL

'U ovom trenutku ne pada nam na pamet primati tuđi otpad, pa ni onaj iz Komiže', decidiran je viški gradonačelnik.

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike za tportal je opširno odgovorilo na pitanja o ovoj temi, između ostalog naglasivši da zatvaranje odlagališta otpada nije iznenadna odluka, već dugogodišnja obveza kako države, tako i gradova i općina. Oni koji nisu osigurali uvjete za zatvaranje ili prihvat otpada sa zatvorenih odlagališta, kažu u Ministarstvu, 'morat će ubrzano ispuniti sve propisane uvjete'. Podsjećaju i da se Hrvatska pristupanjem Europskoj uniji obvezala smanjiti količine biorazgradivog komunalnog otpada koji se odlaže na odlagališta, zatim da sva odlagališta otpada do 31. prosinca 2018. godine moraju ispunjavati uvjete iz europske direktive te smanjiti količinu otpada koja se odlaže na njih. Zato je, pojašnjavaju, i usvojen dokument koji određuje dinamiku njihovog zatvaranja.

Ministarstvo: Svi su na vrijeme upoznati s obvezom

'To znači da odlagališta moraju udovoljavati u smislu dozvola, tehničke opremljenosti, načina prihvata i odlaganja otpada, vrste i količine otpada koja se odlaže i monitoringa. Sva odlagališta otpada koja ne ispunjavaju navedene uvjete nakon 31. prosinca 2018. godine moraju biti zatvorena', dodali su u Ćorićevu ministarstvu. Ondje su odredili kriterije kojima se ocjenjuje status svih odlagališta, potom ih ocijenili, te svima koji ne dosežu 65 posto usklađenosti naložili zatvaranje i sanaciju. Odlagališta koja se nalaze u skupini od 66 do 90 posto nastavit će raditi do popunjavanja svog kapaciteta, a preostala do otvaranja centara za gospodarenje otpadom.

Tomislav Ćorić, ministar zaštite okoliša i energetike

Tomislav Ćorić, ministar zaštite okoliša i energetike

Izvor: Pixsell / Autor: Dubravka Petric

'Sve jedinice lokalne samouprave upoznate su sa svojom obavezom saniranja i zatvaranja odlagališta još od 2013. godine, kada je RH pristupila u EU i kada je donesen Zakon o održivom gospodarenju otpadom. Ministar Ćorić je sa suradnicima tijekom prve polovice 2018. održao sastanke u svim županijama te su načelnici i gradonačelnici u direktnoj komunikaciji bili upoznati s prijedlogom dinamike zatvaranja odlagališta, a sam dokument već je kao prijedlog bio predmet javne rasprave u studenom 2018. godine. Svi gradovi i općine svjesni su da će odlaganje otpada u budućnosti biti svedeno na najmanju moguću mjeru. Osim što odlagališta otpada moraju biti opremljena i njima se mora upravljati sukladno Direktivi o odlagalištima otpada, treba naglasiti red prvenstva gospodarenja otpadom. Njime se odlaganje otpada smješta na posljednje mjesto, iza sprječavanja nastanka otpada, pripreme za ponovnu uporabu, recikliranja i drugih postupaka oporabe, npr. energetske oporabe', objašnjavaju u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike.

Koliko je Hrvatska daleko od postavljenih ciljeva, dovoljno govori podatak da je Europska unija kao cilj odredila da do 2035. godine na odlagalištima završi najviše 10 posto ukupne količine otpada. Potkraj 2017. godine Hrvatska je bila na točno 72 posto.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!