iznenadila ga eskalacija razmirica

Član Znanstvenog savjeta Ozren Polašek pojasnio zašto nije potpisao apel znanstvenika: Od početka pandemije se zalažem za strože mjere

  • Autor: M. Šu.
  • Zadnja izmjena 08.12.2020 18:33
  • Objavljeno 08.12.2020 u 18:33
Ozren Polašek

Ozren Polašek

Izvor: Pixsell / Autor: Milan Sabic/PIXSELL

Član Vladinog znanstvenog savjeta Ozren Polašek bio je gost Newsrooma televizije N1. Govorio je o situaciji u Znanstvenom savjetu Vlade, kao i o situaciji s koronavirusom u Hrvatskoj te o prediktivnim modelima.

Komentirao je informaciju koja je stigla jučer kasno navečer, a to je da se predstojnik ureda Vlade Zvonimir Frka Petešić "kontaktirao pet članova savjeta i kazao da je međusobno povjerenje narušeno i da suradnja, koja je i dosad bila na dobrovoljnoj bazi, nema smisla ako pojedini članova Znanstvenog savjeta u subotu poslijepodne obave višesatne razgovore s njime o aktualnoj epidemiološkoj situaciji i restriktivnim mjerama, a potom, bez ikakve prethodne najave, u nedjelju prijepodne upućuju apel hrvatskoj javnosti, koji po sadržaju to nije, i kojim se neskriveno proziva Vladu i Stožer civilne zaštite, i to bez navođenja ikakvih konkretnih prijedloga o mjerama".

"Teško mi je nešto mudro komentirati. Nisam mislio da će situacija ovako eskalirati. Uistinu nam sada treba više neko zajedništvo nego podjele", kaže Polašek za N1.

Upitan je li znao za taj apel, Polašek kaže da djelomično jest. "No ono što želim reći da sam se od početka epidemije zlagao za nešto strože mjere i nisam smatrao da trebam potpisati jedan ovakav apel. Cijelo vrijeme se pokušavam koristiti brojke koje dobivamo iz sustava i na temelju toga donositi odluke", tvrdi.

Kaže kako se u savjetu dogodilo puno nerazmirica u zadnje vrijeme, ali kako temu postojanja eventualnog sukoba interesa treba raspraviti unutar savjeta i tek onda izaći van s nekim zajedničkim stavom. Ističe kako je on apsolutni optimist i uvjeren je kako će Znanstveni savjet nastaviti dobro funkcionirati.

Funkcioniranje prediktivnih modela u Hrvatskoj

Polašek kaže kako on i neki drugi članovi savjeta nisu formalno proglašeni kao radna skupina, ali kako već neko vrijeme pokušavaju napraviti prediktivne modele kako bismo bolje upravljali epidemijom.

"Prediktivni modeli se zasnivaju na tome da uzmete nekakve povijesne podatke recimo tjedan ili mjesec dana prije, na temelju njih pokušate shvatiti obrasce i onda te obrasce projicirate u budućnost. U toj rečenici leži sva ljepota i svi problemi prediktivnih modela jer to znači da prediktivni modeli ovise o onom što nam se događalo u prošlosti. U ovom trenutku nam se obrasci epidemije toliko mijenjaju da je stvarno teško napraviti prediktivni model koji je dobar", objašnjava Polašek.

>>> [VIDEO/FOTO] Frka-Petešić priznao: Ja sam nazvao znanstvenike i rekao im da daljnja suradnja nema smisla <<<

Potom je pojasnio prediktivne modele.

"Jedan od modela koji sada imamo pokušava na temelju trendova predvidjeti što će se dogoditi sljedeći tjedan i nažalost ne možemo ga koristiti duže od tih tjedan dana, on ima relativno razumno predviđanje. Drugi modeli koje smo koristili nam nažalost nisu toliko precizni i u ovom trenutku ne možemo dati odgovor na dva najvažnija pitanja od kojih je jedno jesmo li na vrhuncu, a drugo kada će biti kraj ovog vala", ističe.

Zašto ti modeli ne mogu dati dovoljno precizne podatke?

"Niz je razloga za to. Gotovo svi obrasci epidemije nam se mijenjaju - stav ljudi prema nošenju maski, stav ljudi prema pridžavanju mjera, bolnice se drugačije ponašaju u odnosu na veliki broj bolesnika u odnosu na ono što smo imali prije za vrijeme proljeća i ljeta. Tako da moramo vrlo, vrlo pažljivo interpretirati brojke. U toj interpretaciji brojki stvarno morate biti ponizni jer ako želite naći nešto optimistično onda ćete to u podacima i naći, isto vrijedi i za nešto pesimistično. Morate uvijek uzeti neki iskreni stav i probati stvarno razumjeti što se događa s brojkama", kaže Polašek.

Kakav model predikcije koristi Hrvatska?

"Imamo taj kratkotrajni koji nam tjedan dana unaprijed nešto govori i na temelju njega upravo se nadam da ćemo krajem ovog tjedna moći u javnost pustiti informaciju, a to je sljedeći podatak: Naime, ako pogledamo obrasce hospitalizacije onda znamo da pedeset posto zaraženih koji uđu u bolnicu, uđu u bolnicu unutar prva četiri dana. Osamdeset posto unutar osam dana. Što znači da za nekih desetak dana od uvođenja mjera možemo vidjeti rezultat na broju hospitaliziranih, rekao je Polašek.

"Nadam se da ćemo već negdje krajem ovog tjedna vidjeti zaravnjenje ili smanjenje čak broja hospitliziranih. Ako to ne budemo vidjeli, onda će nama model jasno reći da nam mjere nisu dovoljno dobre i da treba promisliti o strožim mjerama", dodaje.

Na pitanje kakvim se podacima oni točno koriste, ako nisu dovoljno precizni, odgovara: "Ako u model unosite podatke koji nisu vjerodostojni ili ne održavaju stvarnost, onda vam model neće dati neku dobru projekciju. Ne možete očekivati od zdravstvenog sustava da se u ovim vrlo stresnim uvjetima jako brine o kvaliteti podataka i to sad pokušavamo s kolegama osigurati".

>>> Tko su članovi Znanstvenog savjeta Vlade koje je Plenković odlučio izbaciti? <<<

O broju testiranja i neubrajanju antigenskih testova u ukupnu brojku zaraženih

"Kao prvo, uvijek se događa da imamo više zaraženih nego što uspijemo detektirati. Antigenski testovi se zasebno vode", pojašnjava.

Objašnjava kako s brojkom PCR testova rade zato što je ona usporediva s povijesnim podacima koji su uključivali samo PCR testiranja, kako bi imali neku usporedivu osnovu. Ipak, napominje kako sada već počinu odvojeno u model uključivati antigenska testiranja.

Zašto Hrvatska ne koristi modele koje su razvili ECDC i Svjetska zdravstvena organizacija?

"Svaki model se temelji na drugačijoj metodološkoj osnovi. Ono što je nezgoda takvih modela koje rade vanjske ustanove je da oni možda ne mogu dovoljno dobro razumjeti neke osobitosti nacionalne. Te modele svakako treba uzimati kao izvor usporedne informacije s drugim zemljama, ali svjedno se moramo truditi pokušati bolje prilagoditi naše modele tako da imamo jasniju situaciju što nam se događa kod nas. Plus, ono što sad također pokušavamo polagano razvijati je prediktivni model za svaku odvojenu županiju, a to je nešto što ovi modeli ne rade nego samo na ovoj razini cijele države pokušavaju razumjeti obrasce", kazao je Polašek.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!