BIH MINISTAR

'Carinska unija za BiH prihvatljiva ako joj pomaže na putu prema EU-u'

11.04.2017 u 15:40

Bionic
Reading

Stvaranje carinske unije i jedinstvenog tržišta na zapadnom Balkanu prihvatljivo je za Bosnu i Hercegovinu ako to pomaže toj zemlji na njezinu putu prema EU-u, ali ne kao zamjena za to, izjavio je utorak u Europskom parlamentu bosanskohercegovački ministar vanjskih poslova Igor Crnadak

"O tome još nismo razgovarali na Vijeću ministara, ali znajući kako ljudi razmišljaju, mislim da mogu reći da bismo to podržali jer to doživljavamo kao nešto što nam može pomoći na putu prema EU-u, a ne kao zamjena za članstvo, što bi bilo neprihvatljivo. Također, znamo da oko toga postoje neke dileme kod drugih zemalja zapadnog Balkana", rekao je Crnadak u raspravi s članovima Odbora za vanjsku politiku Europskog parlamenta. Ideja o uspostavi carinske unije pripisuje se srbijanskom premijeru i izabranom predsjedniku Aleksandru Vučiću, a ima podršku i povjerenika za proširenje Johannesa Hahna. Tu ideju oštro je odbacila hrvatska zastupnica Dubravka Šuica.

"Protivim se carinskoj uniji, uniji unutar unije. Prioritet svih prioriteta u Bosni i Hercegovini jest promjena izbornog zakona" kako bi tamošnji Hrvati mogli birati svoje predstavnike, rekla je Šuica. Vanjskopolitički odbor je u utorak izglasao preporuku nacrta odluke Vijeća o protokolu na Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) između EU-a i BiH, kojim se u obzir uzima pristupanje Hrvatske Europskoj uniji. Nakon toga uslijedila je rasprava najprije s ministrom vanjskih poslova BiH Igorom Crnadkom, a zatim i s visokim predstavnikom međunarodne zajednice u BiH Valentinom Inzkom.

U raspravi su sudjelovali i hrvatski zastupnici Dubravka Šuica, Tonino Picula, Željana Zovko, Jozo Radoš i Marijana Petir. Oni su postavljali pitanja rafinerije u Bosanskom Brodu, koja uzrokuje onečišćenje zraka i pogađa stanovnike s hrvatske strane Save te u vezi s promjenom izbornog zakona, koji po odluci Ustavnog suda treba biti promijenjen do lipnja. Crnadak je odgovorio da je o pitanju rafinerije u Bosanskom Brodu razgovarao s hrvatskim ministrom vanjskih poslova Davorom Ivom Stierom, da je nakon toga održan još niz sastanaka te da mu se čini "da postoje rješenja koja bi se mogla provesti".

Što se izbornog zakona tiče, Crnadak je rekao da "može samo apelirati kako bi se pronašlo rješenje. To je u rukama ključnih političkih igrača u Federaciji BiH, Hrvata i Bošnjaka". Zastupnica Zovko je u raspravi s visokim predstavnikom Inzkom apelirala da se što prije dođe do rješenja oko izbornog zakona kako se ne bi ponovila situacija iz 2011. godine kada je Inzkovom intervencijom nelegalno formirana vlada Federacije BiH.

Inzko je rekao da izborni zakon treba promijeniti "u političkom smislu, da se tri konstitutivna naroda trebaju dogovoriti te da mlađem, manjem bratu treba posvetiti veću pozornost. Tu nemam nikakve dileme". Zovko je rekla da je "status mlađeg brata" potpuno neprihvatljiv hrvatskoj strani. "Hrvatska strana treba imati jednakopravan status, hrvatski narod je jedan od tri ravnopravna partnera. To što demografski nestaje Hrvata zbog svih odluka koji idu na njihovu štetu to je drugo pitanje", rekla je Zovko.

Britanski zastupnik Charles Tannock postavio je pitanje ministru Crnadku o utjecaju Rusije u BiH, o ulozi Turske i raznih humanitarnih udruga iz zaljevskih zemalja te o povratnicama sa stranih ratišta. Crnadak je rekao da BiH ima dobre odnose s Rusijom i da nema njezina negativnog utjecaja. Što se tiče stranih boraca, rekao je da je BiH prva zemlja koja je donijela zakon o kažnjavanju onih koji odlaze boriti se na strana ratišta. 

"Prošle godine nitko nije otišao iz BiH na strana ratišta. Ukupno je do sada takvih pojedinaca bilo 46, od kojih je 26 pod optužbom, a preostali su pod nadzorom", rekao je.  Dodao je da se humanitarne organizacije iz zaljevskih zemalja pomno prate, a govoreći o islamu koji se prakticira u BiH, rekao je da je posrijedi "blagi islam", koji nikad nije bio "žestoke naravi".