Iran planira naplaćivati prolaz naftnim tankerima kroz Hormuški tjesnac u kriptovalutama, nastojeći zadržati kontrolu nad jednim od ključnih svjetskih pomorskih pravaca tijekom dvotjednog primirja
Prema navodima iz iranskog energetskog sektora, svaki tanker koji želi proći kroz tjesnac morao bi prethodno prijaviti teret te dobiti odobrenje vlasti, nakon čega bi mu bila određena pristojba. Ona bi, prema dostupnim informacijama, iznosila jedan američki dolar po barelu nafte, dok bi prazni tankeri mogli prolaziti bez naknade, piše Financial Times.
Hamid Hosseini, glasnogovornik Iranske unije izvoznika nafte, plina i petrokemijskih proizvoda, izjavio je u srijedu za Financial Times da Iran želi naplaćivati naknade svakom tankeru te provoditi procjenu svakog broda.
'Iran mora nadzirati što ulazi i izlazi iz tjesnaca kako bi se osiguralo da se ova dva tjedna ne iskoriste za prijenos oružja', rekao je Hosseini, čija udruga usko surađuje s državom.
vezane vijesti
Dodao je da će prolazak biti moguć, ali uz postupak koji će potrajati za svaki brod, naglasivši da Iran 'nije u žurbi'. Ujedno se razmatra usmjeravanje brodova bliže iranskoj obali, što bi dodatno pojačalo kontrolu nad prolazom.
U praksi bi brodovi morali poslati podatke o teretu, a nakon procjene dobili bi iznos za uplatu u digitalnim valutama, poput bitcoina. Prema tim navodima, plaćanje bi se trebalo izvršiti u vrlo kratkom roku.
Istodobno su brodovi u Perzijskom zaljevu zaprimili upozorenja da će biti vojno napadnuti ako pokušaju proći bez odobrenja iranskih vlasti.
Situacija oko Hormuškog tjesnaca jedno je od ključnih pitanja u pregovorima o produženju primirja, s obzirom na to da Iran nastoji zadržati utjecaj nad prolazom, dok se tome protive saveznici Sjedinjenih Američkih Država u regiji. Američki predsjednik Donald Trump ranije je poručio da bi primirje trebalo uključivati „potpuno, trenutačno i sigurno“ otvaranje tjesnaca, dok zapadne brodarske kompanije zasad zauzimaju oprezan pristup i čekaju jasnije uvjete plovidbe.
Prema procjenama industrije, između 300 i 400 brodova čeka izlazak iz Zaljeva čim to bude sigurno, a jedan izvor opisao je situaciju kao 'parkiralište'.
Trgovci smatraju da bi se u narednim danima mogao nastaviti sustav u kojem samo manji broj brodova, uz odobrenje Irana, prolazi unaprijed određenom rutom. Tijekom sukoba to se uglavnom odnosilo na brodove koji su poslovali s Iranom i nisu povezani sa SAD-om, Izraelom ili zaljevskim državama koje su sudjelovale u napadima.
Martin Kelly iz tvrtke EOS Risk procijenio je da se golema kolona brodova ne može razriješiti u roku od dva tjedna. Prema njegovim riječima, kroz tjesnac bi dnevno moglo prolaziti tek 10 do 15 brodova, u odnosu na oko 135 prije rata.
