Hrvatska je kao članica EU-a dobila podatke iz 19 zemlja o računima koje imaju građani naše zemlje. Svi oni morat će ubrzo službama reći gdje su platili porez na štednju. No poreznicima i istražiteljima ipak je važnije doznati porijeklo njihove imovine.

Stoga su izdvojili 20 računa s najvećim iznosima i kod njih 14, uspoređivanjem baza podataka, došli do prvih indicija da je gotovo nemoguće da su sa svojim primanjima uspjeli toliko uštedjeti, donosi Nova TV.

Tih 14 građana mora dokumentima dokazati kako su stekli taj novac, bilo da su u pitanju ugovori o nasljeđivanju, bilo primjerice pozajmice. Sudbina svakog od njih mogla bi biti poznata do početka lipnja. Do tada bi službe trebale doznati je li sve s ušteđevinom 'čisto' ili su se sumnje ostvarile i navedeni građani ne mogu dokazati porijeklo novca stavljenog na štednju.

U tome, za njih najgorem scenariju, država im može naplatiti porez od 40 posto. Kad je u pitanju ovih 1,7 milijardi kuna, porez bi iznosio 690 milijuna kuna. A radi se samo o prvih 20 provjerenih računa.