O tim pitanjima u HRT-ovoj emisiji Otvoreno govorili su: državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Ivan Crnčec, odvjetnik Veljko Miljević te psihijatar i psihoterapeut Ante Bagarić.

Crnčec: Pravosudni inspektori utvrđuju moguće propuste u postupanju

Na pitanje kako je moguće da osoba s višestrukim presudama, uključujući i ranija teška kaznena djela, nije bila pod nadzorom, državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Ivan Crnčec istaknuo je kako je u ovom slučaju posebno važno razdoblje nakon potvrđene optužnice 2023. godine.

' Mislim da je ključno u cijeloj priči, činjenica da je njemu 2023. potvrđena optužnica za nedozvoljeno posjedovanje, izradu i nabavljanje eksplozivnih tvari i oružja i da se nakon toga ništa nije dogodilo idućih dvije i pol godine', rekao je Crnčec, dodajući kako je zbog toga ministar pravosuđa naložio izvanredni inspekcijski nadzor. Pojašnjava kako su pravosudni inspektori upućeni na teren te da će se analizirati postupanje nadležnih institucija.

'Pravosudni inspektori izašli su na teren i na Općinski sud u Šibeniku i na Općinsko državno odvjetništvo u Šibeniku i pokušat će utvrditi kako je do takvih propusta došlo', kazao je. Crnčec navodi i kako bi, u slučaju utvrđivanja nepravilnosti, mogle uslijediti i mjere odgovornosti. 'Vjerujemo da će nalaz biti dovršen do kraja tjedna i da će ministar, sukladno utvrđenom, moći poduzeti određene korake, odnosno pokrenuti stegovni postupak', rekao je.

Govoreći o institutu zaštitnog nadzora nakon odsluženja kazne, podsjetio je kako je on uveden 2011. godine, ali u vrijeme prve presude u ovom slučaju, nije postojao. 'Taj institut predviđa mogućnost da se nakon izdržane kazne zatvora osuđenik još određeno vrijeme nalazi pod nadzorom i provjerama', pojasnio je. Dodaje kako bi trajanje nadzora ovisilo o vrsti kaznenog djela, no ističe da bi u konkretnom slučaju njegov učinak bio ograničen zbog proteka vremena. 'Prošlo je već preko deset godina od njegova izlaska iz zatvora, tako da i taj zaštitni nadzor, da je i mogao biti primijenjen, ne bi imao prevelikog učinka', apostrofirao je.

Miljević: Policija i DORH postupili, sud nije nastavio predmet

Na pitanje je li sustav u ovom slučaju zakazao i tko snosi odgovornost, odvjetnik Veljko Miljević istaknuo je kako je teško jednoznačno imenovati odgovornu osobu, ali da je problem najvidljiviji u postupanju nakon potvrđene optužnice 2023. godine. 'Teško je to reći i uprijeti prstom točno u određenu osobu. Mi vidimo u ovom zadnjem događaju iz 2023. godine da je izgleda puno bistrije od početka tko je zakazao', rekao je. Ocjenjuje kako se radi o jednostavnom kaznenom predmetu u kojem nije bilo zahtjevnih dokaznih radnji. 'To je izuzetno jednostavno kazneno djelo, ne može biti jednostavnije i prostije. Vrlo malo je dokaza koji se trebaju provesti', naveo je. Dodaje kako su policija i državno odvjetništvo u tom dijelu postupka odradili svoj posao.

'Policija je poduzela sve što je u njihovoj nadležnosti i pravovremeno uputila izvješće. Državno odvjetništvo je podiglo optužnicu na vrijeme i ona je potvrđena na vrijeme', kazao je. Međutim, kako ističe, problem nastaje nakon toga. 'Nakon toga predmet stoji dvije i pol godine da se po njemu ne postupa', upozorio je Miljević. Smatra i da se ne radi o pravnoj praznini, nego o nepostupanju u praksi. 'Mogu nabrojiti pet do deset ozbiljnih zakonskih odredbi o rokovima koje su se jednostavno izobičajile u praksi naših sudova', rekao je. Upitan, radi li se o nemaru ili neznanju, Miljević odgovara kako zakon ne ostavlja prostor za nepostupanje.

'Po svakom predmetu se mora postupati. Nema predmeta po kojem se ne treba postupati', naglasio je. Zaključno ističe kako je, prema njegovoj ocjeni, do propusta došlo u sudskoj fazi postupka. 'Ovdje je očito zakazao sud i greška je u tome što predmet nije došao do rasprave', zaključio je Miljević.

Bagarić: Većina počinitelja nije psihijatrijski bolesna

Psihijatar i psihoterapeut Ante Bagarić istaknuo je kako se u ovakvim slučajevima često stvara pogrešna percepcija da je riječ isključivo o psihijatrijskom problemu, iako, kako kaže, stvarna slika ide u drukčijem smjeru.

'Nažalost, koliko god bio tragičan, ovaj predmet je vrlo malo ili nimalo psihijatrijski', rekao je. Dodaje kako se u javnosti ovakvi događaji često automatski povezuju s mentalnim poremećajima, iako to u pravilu nije uzrok teških kaznenih djela. 'Ovo na prvi pogled izgleda kao nešto potpuno bezumno, kao da je netko sišao s uma, ali nije. Ovo nema veze sa psihijatrijskim poremećajima kao uzrokom ovakvih djela, pojasnio je. Ističe kako su počinitelji teških kaznenih djela zbog bolesti zapravo rijetkost.

Prema njegovim riječima, u većini slučajeva radi se o osobama koje djeluju iz svjesnih odluka i naučenih obrazaca ponašanja. 'Postoje ljudi opasnih namjera, to nije posljedica bolesti, nego životnih odluka, ponašanja i obrazaca koji se razvijaju kroz vrijeme', istaknuo je. Upozorava i na potrebu opreza kako se ne bi stigmatizirale osobe s psihičkim teškoćama, koje u pravilu nisu opasne.

'Važno je reći da velik broj ljudi ima psihičke smetnje, ali to ne znači da su oni opasni', naglasio je. Zaključno je poručio kako društvo mora jačati mehanizme koji mogu spriječiti takva ponašanja, neovisno o njihovoj psihijatrijskoj pozadini. 'Moramo razvijati instrumente koji takvim osobama postavljaju granicu, ogradu, zid, da to više ne mogu činiti', zaključio je Bagarić.

'Sporost pravosuđa utjecala na blaže kazne'

Upitan o tome zašto se u Hrvatskoj u težim slučajevima rijetko izriču maksimalne kazne, odvjetnik Veljko Miljević istaknuo je kako odgovor nije jednostavan te da je riječ o dugogodišnjim trendovima u kaznenoj politici. 'Mi smo zapravo umrtvili rad ljudi koji su radili na tome', rekao je Miljević, naglašavajući kako se kaznena politika ne može svesti isključivo na represiju ili isključivo na prevenciju.

Ističe kako je nužno da se različite svrhe kažnjavanja međusobno nadopunjuju. 'Ne možemo se odlučiti niti samo za retorziju ili represiju, ali ni samo za prevenciju. Svrhe kažnjavanja moraju se komplementarno koristiti', pojasnio je. Dodaje i kako kazna mora sadržavati i elemente odgoja i društvene zaštite, ali i pravednosti. Govoreći o razvoju kaznene politike, Miljević upozorava kako do blažih kazni nije došlo naglo, nego postupno kroz dulje razdoblje.

Kao ključni problem ističe sporost pravosuđa, koja je, prema njegovim riječima, imala dugoročne posljedice na visinu kazni u praksi. 'Ta sporost pravosuđa je strašno opasna i davi neprimjetno. Kako su postupci postajali sporiji, tako su i kazne postajale blaže', istaknuo je. Dodaje i kako se u praksi često izriču kazne znatno ispod zakonskih maksimuma. 'Imali smo situaciju da se redovito izriču kazne na razini četvrtine zaprijećene kazne', naveo je.