Iako nije članica Europske unije, Srbija kao kandidatkinja za članstvo ima pravo na financijsku potporu za provedbu reformi. Odluka o mogućem zamrzavanju sredstava dodatno bi zakomplicirala proces proširenja Unije, navodi Politico.

Povjerenica za proširenje Marta Kos upozorila je na niz problema, uključujući zakone koji, kako navodi, potkopavaju neovisnost pravosuđa, pritiske na prosvjednike te uplitanje u rad neovisnih medija. Komisija trenutačno procjenjuje ispunjava li Srbija uvjete za nastavak financiranja.

Prema navodima više dužnosnika EU-a, unutar Komisije raste pritisak za uskraćivanje sredstava. Posebno su kritizirane reforme pravosuđa koje je predložila vlast predsjednika Aleksandra Vučića.

Iz Beograda poručuju da vjeruju kako do obustave neće doći te ističu da ostaju predani članstvu u EU-u. Srbija je, kako navode vlasti, od 2000. godine primila više od sedam milijardi eura europske potpore, dok joj je u razdoblju od 2021. do 2024. dodijeljeno više od 586 milijuna eura bespovratnih sredstava. Stavljeno joj je na raspolaganje čak 1,5 milijardi eura dodatnih sredstava uvjetovanih reformama.

Dodatne napetosti proizlaze iz bliskih odnosa Beograda s Moskvom, kao i iz nedavnih optužbi za nepravilnosti na izborima i sukobe policije i studenata.

Sloboda medija i vladavina prava u Srbiji nalaze se ‘na aparatima’ zbog pritisaka vlasti na novinare, upozorila je Sofija Todorović iz organizacije za ljudska prava YIHR u izjavi za Politico, pozvavši Europsku komisiju na reakciju ‘prije nego što zavlada gotovo potpuni mrak’.

U Bruxellesu posljednjih mjeseci raste nezadovoljstvo stanjem u Srbiji. U izvješću o napretku iz studenoga prošle godine upozoreno je na nazadovanje u reformama te na ‘protuunijsku retoriku’ na najvišim razinama vlasti.

Ruske veze

Dodatne napetosti izbile su u prosincu kada predsjednik Aleksandar Vučić nije sudjelovao na sastanku EU-a i zemalja zapadnog Balkana. Istodobno, nastavio je održavati bliske odnose s Moskvom tijekom rata u Ukrajini te kritizirao spor tempo pregovora o članstvu u Europskoj uniji.

Vučić je u veljači, u zajedničkom tekstu s albanskim predsjednikom, predložio jače gospodarsko povezivanje s EU-om, uključujući pristup jedinstvenom tržištu i slobodi kretanja, bez punopravnog članstva. Europska povjerenica Marta Kos odbacila je tu ideju, istaknuvši da su za takav iskorak nužne dubinske reforme.

Srbija se dodatno našla na udaru kritika nakon izvješća o nasilju i nepravilnostima na lokalnim izborima te policijske racije na sveučilištu, tijekom koje je došlo do sukoba sa studentima.

Prema riječima dužnosnika EU-a, ti događaji, uz nastavak suradnje s Rusijom, predstavljaju prijelomni trenutak u odnosima Bruxellesa i Beograda te su doveli do zaoštravanja stava Europske komisije.

‘Kao zemlja kandidatkinja, očekujemo da Srbija uskladi svoju vanjsku politiku s našim stajalištima’, poručila je Marta Kos za Politico.