Vesna Teršelič, predsjednica Centra za suočavanje s prošlošću - Documenta, za tportal je prokomentirala napetosti i nasilje koji su posljednjih dana privukli svu pažnju medija i javnosti nakon postavljanja prvih službenih natpisa na latinici i ćirilici u Vukovaru
'Osuđujem svako izražavanje mržnje prema drugačijima što nasilno uklanjanje natpisa na latinici i ćirilici nedvojbeno jest. Mržnju šire i uvredljivi grafiti koji su nakon vukovarskih prosvjeda osvanuli na ulicama više hrvatskih gradova', rekla je Vesna Teršelič za tportal.
Istaknula je da konfrontacija oko prava nacionalnih manjina, posebno prava Srba na upotrebu srpskog jezika i ćiriličnog pisma, nije više vezana samo za jedan grad, već postaje ispit iz uvažavanja i tolerancije za sve u Hrvatskoj: 'No nikako ne bi smjela postati prilika za skupljanje političkih poena. Grad opterećen nasljeđem zločina, neimaštinom i podjelama treba puno više od prolaznih neobavezujućih izjava. Treba podršku u traganju za nestalima i rješavanju nagomilanih gospodarskih problema.'
Teršelič upozorava da je od 1.702 nestalih osoba u ratu, čiji posmrtni ostaci još nisu pronađeni, najviše njih iz Vukovara i okolnih mjesta. 'Branitelji upozoravaju na stvarne probleme za koje vjerujem da ih je moguće riješiti u dijalogu. Nasilje ništa ne rješava, već ranjava sve.'
Kaže da vjeruje u dijalog i zato što prije eskaliranja ovoga sukoba u Vukovaru, u svim godinama poslije formalne mirne reintegracije nije bilo tragičnih nasilnih incidenata, što govori o sposobnosti Vukovaraca i Vukovarki da žive jedni pored drugih. 'Dijalog je potreban o svim gorućim pitanjima preživljavanja kao i primjerenim načinima izražavanja pijeteta koji bi uz obitelji ubijenih i nestalih Hrvata uključio i porodice ubijenih i nestalih Srba. Pred Vukovarom je, naime, i izazov pronalaženja primjerena načina obilježavanja stradanja mjesta srpskih civila. Ne smijemo zaboraviti da su uz Hrvate ubijene na Ovčari, Lovasu, Sotinu i drugim mjestima, u Vukovaru u ljeto 1991. stradali i srpski civili', dodala je Teršelič.
Teršelič kaže da je sada na vladinim institucijama da garantiraju poštivanje svih ljudskih prava i prava nacionalnih manjina. 'Prvi je korak u poštivanju vladavine prava čuvanje ponovo postavljenih natpisa sve dok to bude potrebno. To policija već čini. Zadnje što nam treba je podijeljenost među političkim strankama oko primjene zakona. Mada je u sadašnjoj eskalaciji primarno poštivanje prava manjina, vlada ne smije izgubiti iz vida pravo na izražavanje različitih mišljenja, kao i pravu na javno okupljanje.'
Nagomilani problemi Vukovara, kao i napetosti u odnosima između Srba i Hrvata opterećenim nasljeđem rata, iziskuju zajedničku analizu i dogovor među svim akterima - dodaje Teršelič. 'Znam da je u tihoj diplomaciji na lokalnoj razini angažiran Europski dom Vukovar koji na raspravama koje organizira okuplja i Srbe i Hrvate, no izgradnja povjerenja među nacionalnom većinom i manjinama u podijeljenom gradu i Hrvatskoj iziskuje dugoročan angažman vladinih institucija, od gradonačelnika, gradskog vijeća, Hrvatskog sabora, Vlade i Predsjednika RH, organizacija civilnog društva i manjinskih organizacija, branitelja i braniteljskih udruga te obitelji i porodica žrtava iz Vukovara i drugih mjesta', zaključila je šefica Documente.
