Božinović je sudjelovao je na otvorenju Industrijskih dana: Tehnološka rješenja za suzbijanje prekograničnog kriminala, a svečano otvorenje predvodio je Edgar Beugels, zamjenik ravnatelja Frontexa.

Kako je istaknuo Božinović, hrvatska policija jako je dobro umrežena s najvažnijim europskim organizacijama i institucijama zaduženima za europsku sigurnost. To što je Hrvatska prvi put domaćin Industrijskih dana veliko je priznanje za našu zemlju, rekao je dodajući da su danas ovdje zastupljene možda i najvažnije institucije koje se bave logistikom koja je angažirana na granicama i da je jako važno pratiti što je zadnja riječ tehnike.

"Država smo članica koja štiti najdulju kopnenu vanjsku granicu EU-a, a koja je prepoznata u onome što čini i čiji se doprinos visoko cijeni. Broj nezakonitih migranata su u značajnom padu, osobito posljednjih par godina što je dobrim dijelom posljedica velikog i kvalitetnog angažmana Ravnateljstva policije i svih policijskih službenika", izjavio je Božinović.

Iako bi netko, tko možda nije dnevno angažiran u praćenju onoga što se događa na vanjskim granicama EU-a, zaključio da je nekakav mir, nema mira, rekao je ministar.

"Nema odmora za hrvatsku policiju, a te brojke koje su u opadanju u najvećem obimu možemo zahvaliti jednoj vrlo učinkovitoj i organizaciji i odgovoru hrvatske policije na izazove koji ne da nisu stali nego, prema svemu sudeći kad vidimo što se događa u susjednim regijama i EU, teško je predvidjeti neki trenutak u kojem neće biti pritiska na vanjske granice EU-a", istaknuo je.

Hrvatska je iz dana u dan dio novih inicijativa kako bi skrenula pozornost i kako bi se što bolje plasirala i u sam sustav donošenja odluka na razini EU-a, ustvrdio je ministar dodajući da se u posljednjih par godina praktički nijedna odluka, kada je u pitanju zaštita vanjskih granica EU-a, ne donosi bez mišljenja Hrvatske.

U tom smislu Božinović je posebno istaknuo potpisivanje statusnih sporazuma Frontexa sa susjednim zemljama, posebice s BiH koji je dobar ne samo za našu zemlju, nego i Bosnu i Hercegovinu, ali prije svega za Europsku uniju.

Na novinarsko pitanje kakvo je stanje što se tiče hrvatskih granica i mogućih ugroza u ovom geopolitičkom trenutku i što Hrvatska radi da se primjerice neki dronovi ne bi pojavili u našem zračnom prostoru, Božinović je odgovorio da su naše granice sigurne, da postoji naš veliki angažman i aktivnost na granicama.

Tome u prilog govore i brojke. Nezakonitih migracija ima 54 posto manje u odnosu na prošlu godinu, a 2024. 58 posto manje nego li je to bilo 2023. godine, istaknuo je ministar.

Najizloženije županije su Sisačko-moslavačka, Karlovačka, Ličko-senjska, a u posljednje vrijeme i Brodsko-posavska županija. "Dakle, pokušaji da se u Hrvatsku uđe preko Save, a jučer smo imali i ovu akciju na Dunavu, dakle iz smjera Srbije gdje kriminalističko istraživanje i potraga još traju", kazao je ministar.

I dalje najbrojniji migranti iz Afganistana

Na pitanje mijenja li se struktura migranata, odgovorio je da su i dalje najbrojniji oni iz Afganistana, slijedi Turska, a rastući broj je migranata iz Egipta. Rastući je broj nezakonitih migranata koji u susjedne zemlje dolaze kao turisti, komercijalnim letovima jer koriste bezvizni režim s Rusijom i Kinom, a onda se tamo organiziraju i pokušavaju prijeći nezakonito na područje RH odnosno na područje EU-a, rekao je Božinović.

"Ovaj jučerašnji primjer je recimo jedan eklatantan primjer toga. Dakle, brodom odnosno čamcem upravljao je, prema posljednjim informacijama koje imamo, srpski državljanin, a bilo je barem deset državljana Kine. Oni su sigurno došli u Srbiju komercijalnim putem, a onda su se pomoću krijumčara, pretpostavljamo, nastojali prevesti preko Dunava u Hrvatsku".

Božinović je kazao da na taj problem cijelo vrijeme ukazuju u razgovorima s europskim čelnicima. "To nisu brojke s kojima mi ne možemo izaći na kraj, ali činjenica je da skoro 50 posto nezakonitih migranata koji nastoje doći u Hrvatsku, su nezakoniti migranti iz država koje koriste blagodati bezviznog režima s našim susjednim zemljama. To je nešto što će se morati riješiti", istaknuo je ministar dodajući da takva praksa ne ide u prilog europskim ambicijama tih zemalja.

U Tunisu uhićen Hrvat?

Novinari su ministra pitali ima li informacija o uhićenom Hrvatu u Tunisu na što je odgovorio da je naše veleposlanstvo u Maroku u kontaktu i s obitelji i sa zatvorskim sustavom u Tunisu, da preko međunarodne policijske suradnje nismo dobili nikakvu informaciju, ali je poslan upit. Prema pisanju portala Africa Intelligence, u Tunisu je uhićena osoba s hrvatskim državljanstvom, koju se navodno sumnjiči za napad na humanitarnu flotilu za Gazu. Uhićenje je, pišu, uslijedilo nakon prijavljenog napada dronom na jedno od plovila flotile 'Family' pod portugalskom zastavom, dok je bilo usidreno u luci Sidi Bou Said, u blizini Tunisa.

Ministar je upitan i ima li nekih novih informacija oko tragedije u Sloveniji u kojoj su život izgubila trojica hrvatskih planinara, na što je odgovorio da je policijska istraga završila, da se policijski dio posla odvija po određenim protokolima jer je to ipak situacija između dvije države i komunikacija se odvija na način koji je propisan i prema diplomatskim predstavništvima i prema obiteljima.