Tim FBI-a zadužen za FOIA (Zakon o slobodi informiranja), koji provodi završni pregled prije objave dokumenata, redigirao je imena Donalda Trumpa i drugih istaknutih osoba iz Epsteinovih spisa. Tri izvora upoznata s procesom, ali neovlaštena za javni istup, potvrdila su da je FOIA tim izvršio redakciju prije nego što su FBI i Ministarstvo pravosuđa odlučili da dodatno objavljivanje „ne bi bilo opravdano“
Trump se spominje u Epsteinovim dokumentima, što je poznato iz prijašnjih objava, no nova informacija je da je FBI aktivno zacrnio njegovo ime, jer je u vrijeme istrage bio privatna osoba pa je ima zakonsko pravo na zaštitu privatnosti, objavio je Bloomberg.
Epstein je 2008. izbjegao savezne optužbe prihvativši krivnju za optužbe na državnoj razini na Floridi. U srpnju 2019., zahvaljujući novoj istrazi Miami Heralda, optužen je za trgovinu maloljetnicama, no umro je u zatvorskoj ćeliji mjesec dana kasnije. Njegova smrt dodatno je raspirila teorije zavjere unutar MAGA pokreta.
Trump obećao deklasifikaciju dokumenata
U tom kontekstu, Trump je tijekom svoje predsjedničke kampanje obećao deklasifikaciju vladinih dokumenata vezanih uz Epsteina. Njegova savezna saveznica Pam Bondi inzistirala je da javnost ima pravo znati sve detalje, rekavši kako osobe koje žele da njihova imena ostanu neobjavljena „za to nemaju zakonsko uporište, osim ako nisu dijete, žrtva ili suradnik vlasti“. Kash Patel, tadašnji direktor FBI-a, također je u Senatu rekao da će javnost saznati „punu istinu“.
U veljači, na velikom događaju u Bijeloj kući, Bondi je predstavila „prvu fazu“ deklasifikacije. Dokumenti koje je predstavila – označeni kao „Epsteinovi dosjei“ – sadržavali su oko 200 stranica, uključujući i isječke iz Epsteinove zloglasne „crne knjige“. Tamo se nalazilo i Trumpovo ime, kao i imena njegove supruge Melanije i članova obitelji. No dokumenti su već ranije bili objavljeni, zadnji put tijekom suđenja Ghislaine Maxwell.
Sljedbenici su ostali razočarani. Bondi je poslala službeno pismo Patelu, optužujući FBI da joj nije dostavio tisuće stranica dokumenata koje je tražila, te zatražila odgovore i odgovornost.
FBI-ev interni otpor i istraga
Nakon pritiska, Patel je u ožujku naredio agentima FBI-a u New Yorku i Washingtonu da pretraže sve dokumente vezane uz Epsteina. U Winchesteru, Virginiji, u kompleksu Central Records, tim je pregledavao oko 100.000 dokumenata, uključujući spise tužitelja, svjedočenja porote i istražne spise FBI-a. Oko 1000 agenata i pomoćnog osoblja radilo je na toj operaciji, često i preko noći.
Michael Seidel, voditelj FOIA odjela u FBI-u s 14 godina staža, protivio se Patelu i načinu na koji je redakcija provedena. Prema izvorima, Patel ga je optužio za nedostavljanje dokumenata Bondi. Seidel je na kraju izabrao mirovinu umjesto otkaza, što dosad nije bilo javno objavljeno. Nije ga se moglo kontaktirati za komentar.
Zaposlenici FBI-a koristili su FOIA zakon kao pravni okvir za odlučivanje koje informacije treba zacrniti. FOIA sadrži devet izuzeća koja balansiraju pravo javnosti i potrebe vlasti – uključujući zaštitu nacionalne sigurnosti, povjerljivih podataka, pravosudnih procesa i privatnosti pojedinaca.
Ova se izuzeća često koriste i izvan formalnog FOIA postupka, primjerice kada Kongres zatraži dokumente. Tako je bilo i s Muellerovim izvješćem o ruskom uplitanju u izbore 2016., gdje su analitičari FOIA-e odlučivali o redakcijama.
Više referenci na Trumpa
Tijekom pregleda Epsteinovih dokumenata, osoblje FBI-a identificiralo je više referenci na Trumpa, ali i desecima drugih poznatih osoba. Njihovo pojavljivanje ne implicira zločin niti nepravilnost, no dokumenti su svejedno poslani FOIA jedinici na redakciju.
Primijenjena su dva FOIA izuzeća:
- Izuzeće 6, koje štiti pojedince od „očito neopravdanog zadiranja u osobnu privatnost“, s ciljem sprječavanja štete i sramote zbog otkrivanja osobnih podataka.
- Izuzeće 7(C), koje štiti podatke iz evidencija za provođenje zakona čije bi otkrivanje moglo predstavljati „neopravdano zadiranje u osobnu privatnost“.
Zbog statusa privatnog građanina u trenutku istrage 2006., Trumpovo ime – kao i imena drugih – zacrnjeno je.
Bijela kuća nije komentirala redakciju. FBI je odbio komentirati, a Ministarstvo pravosuđa nije odgovorilo na više upita.
vezane vijesti
Pravna praksa i presedani
Iako se mnogima može činiti neuobičajenim da se koristi zaštita privatnosti u slučaju bivšeg predsjednika, riječ je o uobičajenoj praksi. Vladine agencije često odbijaju otkriti imena javnih osoba pozivajući se upravo na FOIA izuzeća.
Autor teksta navodi da mu je više puta odbijen pristup dokumentima na temelju izuzeća privatnosti – primjerice u slučaju Khalida Sheikha Mohammeda, organizatora napada 11. rujna, kada je FBI zahtijevao njegov potpis za odricanje od privatnosti.
I 2016. autor je tražio dosjee o Trumpu prije njegove predsjedničke kampanje. FBI tada nije potvrdio ni porekao njihovo postojanje, pozivajući se na ista dva izuzeća. Nakon tužbe i preusmjeravanja zahtjeva na Trumpovo poslovanje, autor je uspio doći do informacija.
Isto tako, Ministarstvo pravosuđa koristilo je ista izuzeća za skrivanje imena Donalda Trumpa Jr.-a iz Muellerova izvješća. Autor i njegov pravni tim osporili su taj potez i – pobijedili.
Međutim, postoji snažan pravni presedan za zaštitu identiteta privatnih građana u pravosudnim dokumentima, čak i kad su u pitanju slavne ili političke osobe. Ta se zaštita temelji na načelu da vlada ne može proizvoljno otkrivati osobne podatke – osim ako postoji snažan javni interes.
Prije primjene Izuzeća 6, agencije moraju provesti test ravnoteže – trebaju utvrditi hoće li objava informacija značajno doprinijeti javnom razumijevanju.
