marko krištof

Bivši šef Državnoga zavoda za statistiku: Prava muka kreće tek kad popisivanje završi... Trebalo je ubaciti još barem pet pitanja, a jedno bih izbacio

Marko Krištof

Marko Krištof

Izvor: Pixsell / Autor: Marko Lukunic/PIXSELL

Bivši ravnatelj Državnoga zavoda za statistiku (DZS) Marko Krištof za tportal je komentirao početak popisa stanovništva. Otkrio nam je koja su pitanja još mogla biti postavljena a nisu, ali i koje pitanje nema nikakvog smisla. Smatra da će odaziv na samopopisivanje preko platforme e-Građani biti velik i da će mnogi popisivači kad krene obilazak po kućama biti razočarani zaradom jer su plaćeni po učinku

Krištof je kazao da je set pitanja u Popisu stanovništva propisan europskim uredbama, no kako je kod nas proširen dvama dodatnim pitanjima vezanima uz Domovinski rat.

Napominje da se popis mogao proširiti dodatnim pitanjima, poput korištenja obnovljivih izvora energije, kod prijevoznog sredstva mogli su se uvrstiti električni romobili, a moglo se pitati i o kućnim ljubimcima. Mogao se proširiti s još pet, šest pitanja, a koja bi to bila, odlučilo bi se u nekoj vrsti šire rasprave, kaže Krištof.

I on se samopopisao preko e-Građana. Kaže da to brzo ide i da nema značajnih poteškoća.

'Moj je opći dojam da je to napravljeno u redu. Ima, doduše, nekih stvari koje su mogle biti bolje', kaže. Pritom spominje nepotrebno pitanje o izvoru prihoda za život kod djece.

'Sve u svemu, popisnica po meni ima prolaznu ocjenu', kaže Krištof, a na čelu Državnog zavoda za statistiku bio je do 2019. godine.

Marko Krištof 2014.

Marko Krištof 2014.

Izvor: Pixsell / Autor: Marko Lukunic/PIXSELL

Na pitanje što je ono najbitnije što dobivamo popisom stanovništva, odgovara: 'Dobivamo službenu statistiku jer bez popisa stanovništva ne možete napraviti istraživanja na uzorku, dakle popis nisu samo rezultati, nego je puno veća stvar. Omogućuje to da istraživanja koja se provode budu točna i da se ne moraju provoditi na cijeloj populaciji, već samo na uzorku.'

Registar zgrada i stanova

Je li ovo zadnji popis? Kažu da će se ubuduće svi ti podaci vući iz postojećih registara. Zašto već sad to ne možemo, pitamo ga.

'Zato što nemamo registar zgrada i stanova. On podrazumijeva da svaka stambena jedinica ima svoj identifikacijski broj i da ju se točno može locirati u prostoru. Na taj registar trebao bi biti povezan registar stanovništva. Da se ljudi ne prijavljuju na adresu, nego na točnu stambenu jedinicu. Vani to koriste, npr. na sjeveru Europe. U Velikoj Britaniji ih, recimo, ne koriste.'

  • +9
  • +6

Online popis stanovništva

Izvor: Pixsell / Autor: Dusko Jaramaz/PIXSELL

Pitanje koje je mnoge zbunilo ono je o mjestu prebivališta majke u trenutku rođenja. Krištof kaže da to pitanje itekako ima smisla jer ako je osoba iz malog mjesta u kojem nema rodilišta, onda joj kod mjesta rođenja piše recimo Zagreb. A nije iz Zagreba.

Iako je jučer pao server te samopopisivanje online neko vrijeme nije bilo moguće, za što Krištof kaže da se nije smjelo dogoditi, naglašava da će najveći izazov doći tek nakon što završi popisivanje.

'Najveći izazov bit će obrada podataka. To će biti muka i ne znam kako će to izvesti. Svi misle da je to na klik, ali nije. To je vrlo komplicirano i treba angažirati ljude te organizirati obradu. Prošli put bilo je problema s angažiranjem velikog broja ljudi za obradu. Uz skeniranje, treba napraviti optičko prepoznavanje znakova i praktički ručno, tj. računalno potpomognutu kontrolu tih znakova', kaže.

Kad će biti prvi rezultati?

Na pitanje kada ćemo imati prve rezultate Popisa stanovništva 2021., kaže da je broj stanovnika najteže obraditi, no broj popisanih trebali bismo znati u trenutku završetka popisa. Konačne rezultate DZS mora predati Eurostatu 27 mjeseci od 31. kolovoza 2021.

Vjeruje da će odziv građana na elektroničko popisivanje biti velik i da će time mnogi popisivači, kada krene i fizički popis, biti razočarani jer mogu zaraditi samo kod ljudi koji se nisu sami popisali.

Za kraj hazardersko pitanje: koliko procjenjuje da će Hrvatska imati stanovnika?

'3,9 milijuna. U svakom slučaju, broj će biti manji od četiri milijuna', zaključuje Krištof.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!