Austrijska vlada u srijedu je iznijela planove za proširenje pravne definicije špijunaže i povećanje maksimalne kazne za to kazneno djelo kako bi promijenila dugogodišnju reputaciju Beča kao 'legla špijuna', a potez dolazi nakon protjerivanja nekoliko ruskih diplomata
Austrijski glavni grad danas je važno diplomatsko središte. U njemu su smještene međunarodne organizacije poput Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) te tijela Ujedinjenih naroda, uključujući Međunarodnu agenciju za atomsku energiju (IAEA).
Takvo okruženje pruža priliku za raspoređivanje obavještajnih agenata pod okriljem diplomatskog imuniteta, piše Reuters. Ruski diplomati protjerani posljednjih godina radili su u ruskom veleposlanstvu u Austriji, kao i u ruskim misijama pri UN-u i OESS-u.
'Beč se iz povijesnih razloga u medijskim izvještajima često naziva prijestolnicom špijunaže. Pritom određenu ulogu igraju i filmovi', izjavila je ministrica vanjskih poslova Beate Meinl-Reisinger, aludirajući na poznati film 'Treći čovjek' s Orsonom Wellesom, čija se radnja odvija u poslijeratnom Beču.
Predstavljajući nacrt zakona, koji će nakon nekoliko tjedana razmatranja biti upućen u parlamentarnu proceduru, rekla je da takvom imidžu želi 'stati na kraj'.
Prema važećem austrijskom zakonu, zabranjena je špijunaža usmjerena protiv interesa Austrije, a za takva kaznena djela predviđena je maksimalna kazna od samo pet godina zatvora.
Ministrica je navela da planira povećati maksimalnu kaznu na deset godina zatvora te proširiti definiciju špijunaže tako da obuhvati i djelovanje protiv međunarodnih organizacija i Europske unije, za što bi bila predviđena kazna do pet godina zatvora.
'Diplomatski status ne smije se zloupotrebljavati kao paravan za špijunske aktivnosti na našem tlu. Više ne okrećemo glavu na drugu stranu, promijenili smo pristup', poručila je Meinl-Reisinger.
Austrija je u listopadu protjerala četiri ruska diplomata zbog djelovanja nespojivog s njihovim diplomatskim statusom, što je izraz koji se u pravilu koristi za špijunažu, čime je broj ruskih diplomata protjeranih od 2020. godine porastao na 18.
Iako je Austrija neutralna zemlja, njezine su vlade politički stale na stranu Ukrajine otkako je Rusija 2022. godine pokrenula invaziju na tu zemlju.