pitali smo odvjetnika

Bandić, Sabo, sad i požeški gradonačelnik Puljašić: Tajne snimke zabavljaju javnost, no na sudu je drukčija priča. Hoće li ovaj put biti priznate kao dokaz?

  • Autor: Vedran Brkulj
  • Zadnja izmjena 14.01.2021 15:33
  • Objavljeno 14.01.2021 u 15:33
Darko Puljašić, Željko Sabo, Milan Bandić

Darko Puljašić, Željko Sabo, Milan Bandić

Izvor: Pixsell / Autor: Montaža: Neven Bučević/tportal

Snimke u kojima Darko Puljašić, HDZ-ov gradonačelnik Požege, i dogradonačelnik Mario Pilon od tadašnjeg direktora gradskog Komunalca Josipa Viteza traže da sudjeluje u namještanju poslova na energetskoj obnovi stambenih zgrada za birane tvrtke već dva dana ne silaze s naslovnica. Vitez je razgovore sam snimio i još su proljetos dostavljene USKOK-u, u kojem je i on sam dao iskaz. Iako stvar nije došla do suda, jer izvidi traju, a u međuvremenu je Puljašić podnio ostavku na mjestu zastupnika u Saboru, bit će zanimljivo vidjeti, kada i ako dođe do suđenja, kakav će on zauzeti stav o tim snimkama

U nekim ranijim slučajevima naime sudovi su zauzimali oprečna stajališta bilo da je riječ o snimkama koje su snimili istražitelji, bilo netko drugi, kao što je slučaj u Požegi.

Dovoljno je prisjetiti se dubrovačke afere Pet zvjezdica, kada je pribavljene snimke najprije Županjski sud u Splitu, a potom Vrhovni sud, odbio prihvatiti kao dokaz jer su ih, kako je objašnjeno, snimile treće osobe koje su se služile nezakonitom uporabom prikrivenih metoda istraživanja, bez naloga istražnog suca i bez pristanka osobe čiji se razgovor snimao. Zbog toga su snimke izdvojene iz spisa.

Radilo se o snimljenim razgovorima koje je poduzetnik Goran Štrok, tada vlasnik Jadranskih luksuznih hotela iz Dubrovnika, vodio oko obnove hotela Bellevue s Ivom Žeravicom, tada pomoćnikom predsjednika županijskog Ureda državne uprave, te Antunom Kraljem, direktorom danas ugasle tvrtke Konel, koja je izvodila radove u Štrokovu hotelu. USKOK je tvrdio da se radilo o službenom sastanku i službenim razgovorima te da je kazneno djelo počinjeno na Štrokovu štetu, a Vrhovni sud bio je stava da su Žeravici i Kralju prekršena ustavna prava jer nisu pristali na snimanje, niti je postojao nalog istražnog suca za to.

Iako je snimka razgovora između tadašnjeg vukovarskog gradonačelnika Željka Sabe (SDP) i Marije Budimir, vukovarske vijećnice HDZ-a, također nastala bez pristanka Sabe, niti je bilo naloga istražnog suca, Vrhovni sud preinačio je odluku Županjskog suda u Osijeku i odlučio da se snimka vrati u spis i postane dokaz. Podsjetimo, Budimir je snimila Sabu i nadležnim institucijama dostavila tajno snimljen razgovor optuživši ga za pokušaj 'kupovine vijećnika'.

U obrazloženju odluke vraćanja snimke kao dokaza između ostalog navedeno je da 'nastojanje optuženika da kupnjom vijećničkog mandata članice druge političke stranke izmijeni izvornu biračku volju građana Vukovara predstavlja izrazitu prijetnju demokraciji'.

Željko Sabo i Milan Bandić 2009.; kao optuženici kasnije suočeni s pitanjima inkriminirajućih snimki

Željko Sabo i Milan Bandić 2009.; kao optuženici kasnije suočeni s pitanjima inkriminirajućih snimki

Izvor: Pixsell / Autor: Krunoslav Petric/PIXSELL

Promjenu odluke nižeg suda, u ovom slučaju Županijskog suda u Zagrebu, osjetio je i Milan Bandić, zagrebački gradonačelnik, i ostali optuženici u aferi Agram. Naime Vrhovni sud odlučio je da su zakoniti rezultati posebnih mjera tajnog praćenja i prisluškivanja i vratio je snimke kao dokaz u spis.

Odvjetnik Veljko Miljević kaže za tportal kako je u Zakon o kaznenom postupku 2012. unesena ozbiljna rupa u koncepciji nezakonitih dokaza, koje u starom ZKP-u nije bilo. Smatra da bi u slučaju Sabe ili danas, ako slučaj iz Požege dođe do suda, po starom ZKP-u sigurno bilo riječi o nezakonitom dokazu.

Odvjetnik Veljko Miljević

Odvjetnik Veljko Miljević

Izvor: Pixsell / Autor: Davor Puklavec/PIXSELL

'Bio bi to i po sadašnjem ZKP-u, ako bi se gledalo na bit stvari, no unesen je dio da kod teških kaznenih djela, iako je dokaz sam po sebi nezakonit, on neće biti nezakonit ako prevladava veći interes da se upotrijebi, nego da se ne upotrijebi. To u biti omogućava svakom sudu da sam procijeni je li nešto nezakonito ili nije. Onda kao posljedicu imamo i mogućnost da se procesi dodatno otežu i traju unedogled', kazao je Miljević i dodao kako neujednačena sudska praksa dovodi do pravne nesigurnosti.

Podsjetio je i da su nezakoniti dokazi prije bili uvedeni da bi se zaštitilo ljudska prava i slobode, a da se s druge strane postojeće rješenje brani tako da bi zločinac mogao pobjeći ako počini teško kazneno djelo samo zato što je dokaz bio nezakonit.

'Tako je to postalo stvar procjene suda', zaključio je Miljević.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!