'KAMENOVANJE' RIJEKE MURE

Bagerima na ptice i dabrove

  • Autor: Kruno Kartus
  • Zadnja izmjena 08.10.2010 09:30
  • Objavljeno 08.10.2010 u 07:00
ptice, močvara, veliki pažut

ptice, močvara, veliki pažut

Izvor: tportal.hr / Autor: Kruno Kartuš

Hrvatske vode uporno žele prekrojiti ušće rijeke Mure u Dravu, zaštićeni dio prirode, kako bi sačuvale dio jedne željezničke pruge u susjednoj Mađarskoj. Mura i Drava prirodno meandriraju i nagrizaju obale, pa bi novo ušće uskoro moglo nastati 800 metara uzvodno, a to smeta državnom vodnogospodarskom poduzeću

Radovi koje već nekoliko godina Hrvatske vode namjeravaju izvesti devastirali bi tri zaštićena dijela prirode uvrštena u ekološku mrežu - Veliki Pažut, 'šire područje Drave' i 'gornji tok Drave', nedaleko od Legrada. Posao se svodi na prokapanje riječnog otoka na ušću rijeke Mure u Dravu, utvrđivanje obale kamenom te izgradnju pregrade i dva riječna pera. Time Hrvatske vode žele ispraviti krivudav tok Mure, zapravo je kanalizirati, kako voda više ne bi narušavala obalu na mađarskoj strani na kojoj je izgrađena željeznička pruga. Za svoju obalu Mađari su već izradili sve studije i dobili dozvole, pa je bagerima jedina prepreka odbijenica Ministarstva kulture.

Lavina kamenja

Prokop kroz otok bio bi širok 40 metara i površine 21 četvorni metar. Bagerima bi se iskopalo 60 do 80 tisuća kubičnih metara zemlje. Na mađarskoj obali namjerava se od lomljenog kamena izgraditi pregrada u sadašnjem koritu Mure dužine oko 70 m. U pregradu bi bilo ugrađeno oko 4.500 kubičnih metara kamena. Mađari kane izgraditi i 200 metara obaloutvrde sa 1.300 kubika lomljenog kamena i još premjestiti tisuću kubika zemlje. Na kraju će za oba pera trebati nove tri tisuće kubika materijala.

Posjekli bi 4,5 hektara šume

Krajem svibnja Ministarstvo kulture odbilo je zahtjev Hrvatskih voda jer bi se prokapanjem otoka po širini od 40 metara posjeklo četiri i pol hektara šume bijele vrbe s močvarnom broćikom, uznemirile životinje zbog kojih je područje zaštićeno i izgubila staništa zaštićenih vrsta. Ministarstvo ističe da je to područje jedno od posljednjih na kojima postoji biljna zajednica predalpskih vrbika koju čine zaštićeni i rijetki kebrač i sivkasta vrba. Tamo su hranilišta dvije rijetke zaštićene vrste ptica, male i crvenokljune čigre, a područje predstavlja jedan od naših najljepših riječnih krajolika.

Hrvatske vode zatim su u rujnu poslale novu studiju, koju je izradila tvrtka Oikon, u kojoj se tvrdi da su ovi radovi nužni jer imaju javni interes. Navode da su za kanaliziranje osobito zainteresirani Mađari jer bi pomicanje ušća rezultiralo 'vrlo nepovoljnim tečenjem, uz snažan pritisak na lijevu (mađarsku) obalu u blizini željezničke pruge'.

'Nema utjecaja' 2008. godine, a sada ima

Iako u toj studiji opsežno navode negativan utjecaj na prirodu, prije dvije godine tvrdili su suprotno. 'S obzirom na vađenje nanosa (šljunka) iz korita iz obnovljivih ležišta, smatramo da nema utjecaja na ekološku mrežu, ni kumulativnog ni samostalnog', napisao je u srpnju 2008. Zoran Đuroković, direktor Hrvatskih voda Osijek, tražeći od državne uprave u Koprivnici početak postupka ocjene prihvatljivosti zahvata za prirodu.

Ministarstvo će uskoro odlučivati o tom javnom interesu, a udruge i ostala javnost do 23. listopada mogu podnijeti primjedbe na novu studiju Hrvatskih voda, koja je objavljena na web stranicama Ministarstva.

Zaštita upravo zbog takvih radova

Tri sporna zaštićena područja uvrštena su u ekološku mrežu iz niza razloga. Veliki Pažut prostire se na tisuću hektara sjeverno od Legrada do ušća Mure u Dravu. Ono što Hrvatske vode žele ispraviti upravo je najvažnije obilježje područja - prirodnost obiju rijeka, koje oblikuju vrlo bogat aluvijalni reljef različitih staništa poput prirodnih riječnih obala, pješčanih uvala i ada, zatravljenih prirodnih nasipa, mješovitih šuma, trstika, močvara, rukavaca i jezeraca. Posebno se nastoji sačuvati dabar koji tamo živi. Za sva tri zaštićena područja razlog ugroženosti je sličan: uređivanje rijeka, onečišćenje voda, lov i krivolov, intenziviranje poljodjelstva, uređivanje šuma, turizam i rekreativne aktivnosti.

Ekološka mreža proglašena je 2007. godine, a to je sustav međusobno povezanih ili prostorno bliskih ekološki značajnih područja koja uravnoteženom biogeografskom raspoređenošću značajno pridonose očuvanju prirodne ravnoteže i biološke raznolikosti. Njezini dijelovi povezuju se prirodnim ili umjetnim ekološkim koridorima.

tportal.hr

tportal.hr

Izvor: tportal.hr / Autor: tportal.hr



tportal.hr
Odbijenica Ministarstva kulture

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi