Indija s Moskvom i Kijevom razgovara o zaštiti energetskih objekata, sigurnosti plovidbe Crnim morem i nesmetanom izvozu hrane i energenata.

Prvi dan pregovora u Abu Dhabiju uglavnom su obilježile humanitarne teme: razmjena zarobljenika, povratak zatočenih ukrajinskih civila i odvedene djece te sigurnosna jamstva.

Indija ne sudjeluje u tim pregovorima, ali je neposredno uoči njihova početka intenzivirala kontakte s objema stranama. Njezin je cilj dogovor o konkretnim pitanjima koja izravno utječu i na zemlje izvan Europe, piše Firstpost.

Modi razgovarao sa Zelenskim

Indijski premijer Narendra Modi razgovarao je 9. studenoga telefonom s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim. Prema priopćenju njegova ureda, ponovio je da Indija zagovara ‘pristup usmjeren na ljude’, rješenje sukoba dijalogom i diplomacijom te da je spremna pridonijeti mirovnim naporima.

Zelenski je objavio da su razgovarali o ruskom blokiranju izvoza žitarica preko Crnog mora te da je ‘Indija spremna posredovati u uspostavi prehrambenih koridora’. Upozorio je da blokada pomorskih putova šteti i ruskom gospodarstvu i stotinama milijuna ljudi u drugim zemljama.

Iste večeri indijski ministar vanjskih poslova S. Jaishankar razgovarao je s ruskim kolegom Sergejem Lavrovom o ratu u Ukrajini i aktualnim diplomatskim inicijativama.

Glasnogovornik indijskog Ministarstva vanjskih poslova Randhir Jaiswal dan poslije potvrdio je da New Delhi s objema stranama razgovara o sigurnosti plovidbe, izvozu žitarica i energenata te ‘mogućnostima suzdržavanja od napada’. Razmijenili su i ideje o koridorima za izvoz hrane.

Razlika u formulacijama ipak je važna: Zelenski govori o indijskom posredovanju, dok New Delhi svoj angažman opisuje kao razgovore i razmjenu ideja.

Tri točke mogućeg primirja

Indija je tijekom rujna i listopada Moskvi i Kijevu iznijela prijedlog koji obuhvaća obustavu napada na energetske objekte i drugu ključnu infrastrukturu, prekid napada na trgovačke brodove u Crnom moru te nesmetan izvoz žitarica i energenata preko regionalnih luka.

Ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha rekao je 2. listopada da je Kijev dobio četiri prijedloga za prekid vatre, od Indije, Turske, Egipta i SAD-a. Indijski je nazvao ‘najsveobuhvatnijim’.

Ukrajina je, poručio je, spremna prihvatiti prekid napada na energetske objekte i primirje na Crnom moru, ali samo zajedno. Ponovio je i zahtjev za bezuvjetnim prekidom vatre duž bojišnice, koji Moskva odbija uz obrazloženje da je potreban sveobuhvatan mirovni sporazum.

Ruski predsjednik Vladimir Putin dan prije Sibihine izjave na forumu Valdaj rekao je da Modi ima ‘dobre ideje’ za izlazak iz sukoba.

Inicijativu potaknula stradanja indijskih pomoraca

Indijski angažman dobio je zamah u srpnju, kada su u ruskim i ukrajinskim napadima na trgovačke brodove poginuli i ozlijeđeni indijski pomorci. Jaishankar je o tome razgovarao s ministrima vanjskih poslova obiju zemalja, pri čemu se pokazalo da je izvoz žitarica gotovo stao.

New Delhi otad traži jamstva za sigurnu plovidbu i izvoz žitarica, energenata i gnojiva, upozoravajući i na posljedice El Niña za zemlje globalnog juga.

Modi je na sastanku s Putinom na marginama samita Šangajske organizacije za suradnju u Biškeku pozvao na pomak od ‘beskrajnog rata’ prema njegovu završetku. Jaishankar je potom posjetio Kijev, a Modi i Putin ponovno su razgovarali sredinom rujna na samitu BRICS-a u New Delhiju.

Indija je dugo oprezno pristupala ratu, dijelom zbog odnosa s Moskvom. Modi njezin pojačani angažman predstavlja kao načelno opredjeljenje: ‘Indija nije neutralna’, poručio je, ističući da je na strani mira.

Diplomacija iza koje stoje i gospodarski interesi

Za Indiju sigurnost Crnog mora nije samo vanjskopolitičko pitanje. Osim zaštite vlastitih pomoraca, važna joj je opskrba hranom, gnojivom i gorivom. Jaishankar upozorava da bi prekid njihova izvoza nerazmjerno pogodio globalni jug.

Tu je i cijena energije. Indija je u prvoj polovici financijske godine za uvoz sirove nafte izdvojila 90,6 milijardi dolara, gotovo 50 posto više nego godinu prije, premda se uvezena količina nije povećala. U listopadu je iz Rusije uvozila 1,995 milijuna barela dnevno, 6,6 posto više nego u rujnu.

Američki zakon potpisan u rujnu omogućuje carine do 100 posto na robu iz pet najvećih zemalja kupaca ruske nafte, uključujući Indiju. Trenutačno vrijedi izuzeće bez određenog datuma isteka.

Nakon američkih izbora na polovici mandata cijena Brenta pala je 8,7 posto, na 94,62 dolara po barelu, no analitičari upozoravaju da prijetnja carinama ostaje.

Sigurnija plovidba Crnim morem i dogovor koji ne bi doveo do strožih sankcija ruskoj energetici stoga bi odgovarali i indijskim gospodarskim interesima.