prijepor dana

[ANKETA] Dan antifašističke borbe uzburkao duhove: Znate li tko je prvi digao glas protiv Tuđmanova prijedloga i jeste li za to da ostane državni praznik?

  • Autor: Vedran Brkulj
  • Zadnja izmjena 07.11.2019 13:24
  • Objavljeno 07.11.2019 u 13:24
Spomenik u Brezovici

Spomenik u Brezovici

Izvor: Pixsell / Autor: Tomislav Miletic/PIXSELL

Polemike oko toga treba li 22. lipnja, Dan antifašističke borbe, biti državni praznik u Hrvatskoj traju otkako je uveden u kalendar praznika u ožujku 1991. godine. A tada je, kao i danas, oporba HDZ-u s amandmanima bio sam HDZ. Tportal se prisjetio toga tko je prvi dignuo glas protiv Tuđmanova prijedloga, a u anketi vas pitamo što vi mislite - treba li ili ne spomenuti datum biti državni praznik

Pokušaj detuđmanizacije HDZ-a. Tim riječima jutros je premijer Andrej Plenković komentirao ideju saborskog Odbora za veterane, na čijem je čelu HDZ-ovac Josip Đakić, koji je predložio da Dan antifašističke borbe umjesto državnog praznika postane spomendan i radni dan.

Iako se svi HDZ-ovci kunu u Tuđmana, čini se da među njima ima onih kojima praznik uveden na inicijativu pokojnog prvog predsjednika nikad nije sjeo. Podsjetimo, Dan antifašističke borbe uvršten je kao praznik u kalendar u ožujku 1991. godine.

A tada je, kao i danas, saborska oporba HDZ-u zbog spomenutog datuma bio sam HDZ. Naime amandman da se Dan antifašističke borbe obriše s liste državnih praznika podnio je 1991. godine Zvonimir Špišić, HDZ-ovac iz Velike Gorice i jedan od osnivača tamošnjeg ogranka koji je izabran u prvi saziv Sabora, tada još zvan Sabor Socijalističke Republike Hrvatske. Međutim njegov amandman glatko je odbijen.

Špišić je u hrvatskoj povijesti saborovanja bio među prvim, kako će se to kasnije nazivati, prebjezima. Naime, zadržavši svoj mandat, on i Ante Prkačin iz HDS-a prešli su u HSP i omogućili toj stranci da postane parlamentarna.

Pet godina kasnije, u travnju 1996. godine, kad se donosio Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj, vodila se žestoka polemika o tome treba li ukinuti spomenuti praznik. Tada je desnica u Saboru, kao i danas, tražila da se on izbriše, ali se tome usprotivio Tuđman. U intervjuima za nekoliko medija gorljivo je branio zadržavanje Dana antifašističke borbe kao praznika.

Partizani

Izvor: Pixsell / Autor: Hrvoje Jelavic/PIXSELL

'Jedan zastupnik kazao je da je Vlado Janić (zapovjednik Prvog sisačkog partizanskog odreda i narodni heroj, op.a.), kojeg sam poznavao, išao u borbu protiv hrvatske države. Jest, išao je, ali protiv NDH, ne zato što je bio protiv hrvatske države, nego zato što je vidio da će NDH propasti, da to nije budućnost hrvatskog naroda, i to treba shvatiti.

Prema tome, treba nam taj 22. lipnja 1941. godine kao izraz htijenja dijela hrvatskog naroda i to onoga dijela hrvatskih komunista, hrvatskih antifašista, koji su nam osigurali to da smo među silama pobjednicama', kazao je tada Tuđman.

Podsjetimo, u Jugoslaviji je 4. srpnja bio Dan boraca, a 27. srpnja obilježavao se kao Dan ustanka u Hrvatskoj. Tek 1991. godine 22. lipnja 1941., kad je osnovan Prvi sisački partizanski odred u okupiranoj Jugoslaviji, postaje praznik iako među povjesničarima postoje prijepori o tome je li se i što uistinu tada u šumi Brezovici pored Siska i dogodilo.

U anketi vas pitamo jeste li za to da Dan antifašističke borbe ostane državni praznik u Hrvatskoj.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!