Novo istraživanje pokazalo je da konzumacija alkohola u umjerenim količinama može smanjiti rizik od srčanih bolesti povezanih sa stresom. Smanjena signalizacija stres u mozgu uslijed konzumacije alkohola mogla bi značajno utjecati na kardiovaskularni sustav
Rezultati novog istraživanja objavljenog u znanstvenom časopisu Journal of the American College of Cardiology pokazali su da bi umjereno uživanje u alkoholu moglo smanjiti rizik srčanih bolesti jer dugoročno dovodi do smanjenja signala stresa u našem mozgu. Ipak, kardiolozi upozoravaju da pozitivan utjecaj alkohola na naše srce ne znači da trebamo zanemariti negativne učinke koje alkohol ima na naše zdravlje.
Stoga autori studije ističu da ne zagovaraju upotrebu alkohola za smanjenje rizika od srčanog ili moždanog udara. Znanstvenici koji su radili na istraživanju htjeli su točno utvrditi na koji način čaša alkohola dnevno, odnosno dvije ako su muškarci u pitanju, smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti, piše Guardian.
vezane vijesti
Razumijevanjem mehanizma djelovanja alkohola na naše srce, znanstvenici bi mogli početi raditi na replikaciji zaštitnih učinaka alkohola, bez onih štetnih.
Istraživanje se provelo na uzorku od 50.000 ljudi. Uzimajući u obzir različite genetske, kliničke, životne i socioekonomske čimbenike, otkrili su smanjenje rizika od kardiovaskularnih bolesti kod onih koji piju malo do umjereno. Zatim su ispitali podskupinu od 754 osobe, prethodno podvrgnute snimanju mozga, kako bi odredili učinak laganog do umjerenog konzumiranja alkohola na aktivnost neuronske mreže povezane sa stresom u fazi mirovanja.
Snimanje mozga pokazalo je smanjenu signalizaciju stresa u amigdali, području mozga povezanom s reakcijama na stres kod osoba koje su umjereno pile alkoholna pića u usporedbi s onima koje su apstinirale od alkohola ili koje su pile jako malo.
Dugo je poznato da alkohol smanjuje reaktivnost amigdale na prijeteće podražaje dok pojedinci piju, ali ovo je istraživanje prvi put pokazalo da lagana do umjerena konzumacija alkohola ima dugoročnije neurobiološke učinke na prigušivanje aktivnosti u amigdali, što može imati značajan učinak na kardiovaskularni sustav.
Kada je amigdala previše budna i oprezna, simpatički živčani sustav se pojačava, što podiže krvni tlak i ubrzava broj otkucaja srca te pokreće oslobađanje upalnih stanica, objasnili su autori studije. Ako je stres kroničan, rezultat je hipertenzija, pojačana upala i znatan rizik od pretilosti, dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti.
Istraživanje je pokazalo da je umjerena konzumacija alkohola kod ljudi s anksioznosti imala dvostruki zaštitni učinak na srce u odnosu na druge ljude. No s druge strana istraživanje je isto tako pokazalo da bilo koja količina alkohola povećava rizik od raka. A pri većim količinama (više od 14 pića tjedno), rizik od srčanog udara se povećava, dok se aktivnost mozga smanjuje.
