Rat SAD-a i Izraela protiv Irana naglasio je važnost pomorskih putova za nesmetan protok globalne trgovine. Nakon što je praktički došlo do zatvaranja Hormuškog tjesnaca, kroz koji prolazi oko 20 posto svjetskih zaliha nafte, svijet se suočava s velikim izazovom u održavanju opskrbe energijom.

Oko 80 posto globalne trgovine po količini i više od 70 posto po vrijednosti odvija se pomorskim putem, stoga svaki poremećaj na ključnim točkama, poput Sueskog i Panamskog kanala te Malajskog tjesnaca, može dovesti do velikih kašnjenja i prisiliti brodarske kompanije na dulje rute, primjerice oko Rta dobre nade, što povećava troškove za potrošače.

U ovoj analizi Al Jazeera je pobrojala 10 najvažnijih pomorskih pravaca za transport robe u svijetu.

Hormuški tjesnac

Lokacija: nalazi se između Irana i Omana, a povezuje Perzijski zaljev s Arapskim morem

Širina: 39 kilometara na najužem dijelu

Protok nafte: 20 do 21 milijun barela dnevno

Najvažnija energetska točka na svijetu predstavlja jedini pomorski izlaz za oko petinu globalnih zaliha nafte i ukapljenog prirodnog plina. Hormuški tjesnac trenutačno je jedno od ključnih žarišta napetosti između Irana i susjednih zemalja Perzijskog zaljeva.

Bab al Mandeb

Lokacija: nalazi se između Jemena i Džibutija, a povezuje Crveno more s Adenskim zaljevom

Širina: 32 kilometra na najužem dijelu

Protok nafte: oko četiri milijuna barela dnevno

Jedini ulaz u Crveno more iz Indijskog oceana povezan je sa Sueskim kanalom, čime omogućuje trgovinu između Azije i Europe. Oko 12 posto svjetske trgovine svakodnevno prolazi kroz Bab al Mandeb, a u slučaju poremećaja brodovi bi bili prisiljeni ploviti oko Afrike. Hutisti iz Jemena u tom su području izvodili napade na brodove povezane s Izraelom.

Sueski kanal

Lokacija: dijeli Sinajski poluotok od ostatka Egipta, a povezuje Sredozemno i Crveno more

Širina: 225 metara na najužem dijelu

Protok nafte: oko pet milijuna barela dnevno

Otvoren 1869. godine, Sueski kanal predstavlja ključnu prečicu između Azije i Europe, skraćujući put za oko 8900 kilometara i uklanjajući potrebu za plovidbom oko Afrike.

Godine 2021. godine veliki kontejnerski brod kompanije Evergreen Marine nasukao se u kanalu, blokirajući promet brodova na šest dana.

Turski tjesnaci

Lokacija: istanbulski tjesnac Bospor i Dardaneli s obje strane Mramornog mora povezuju Crno more i Sredozemlje

Širina: oko 700 metara na najužem dijelu

Protok nafte: tri do četiri milijuna barela dnevno

Obuhvaćaju Bospor i Dardanele te predstavljaju jedinu pomorsku vezu između Crnog mora i Sredozemlja. Povezuju velik dio istočne Europe s ostatkom svijeta, omogućujući transport nafte i prirodnog plina, ključnih za globalno tržište energije.

Gibraltarski tjesnac

Lokacija: nalazi se između Španjolske i Maroka, a povezuje Atlantski ocean i Sredozemno more

Širina: 13 kilometara na najužem dijelu

Protok nafte: pet do šest milijuna barela dnevno

Tjesnac je jedina prirodna pomorska veza između Atlantskog oceana i Sredozemnog mora te predstavlja zapadni ulaz za sav pomorski promet koji ide prema Sueskom kanalu. Kroz povijest je bio jedno od najvažnijih i najspornijih pomorskih područja na svijetu.

Danski tjesnaci

Lokacija: razdvajaju Dansku od Švedske, a povezuju Baltičko i Sjeverno more

Širina: 3,7 kilometara na najužem dijelu

Protok nafte: oko pet milijuna barela dnevno

Glavni izlaz za rusku naftu iz baltičkih luka prema ostatku svijeta, uski danski tjesnaci predstavljaju ključne pomorske prolaze koji omogućuju intenzivan promet i povezuju sjevernu Europu s globalnim tržištima.

Malajski prolaz

Lokacija: nalazi se između Malezije, Singapura i Indonezije, a povezuje Indijski ocean i Južno kinesko more

Širina: 2,8 kilometara na najužem dijelu

Protok nafte: oko 23 milijuna barela dnevno

Jedan od najprometnijih pomorskih pravaca na svijetu, kroz koji prolazi oko 40 posto globalne trgovine te čak 80 posto kineskog uvoza nafte. Predstavlja najprometnije svjetsko usko grlo za transport tog energenta.

Tajvanski tjesnac

Lokacija: razdvaja kontinentalnu Kinu od otoka Tajvana te povezuje Južno i Istočno kinesko more

Širina: 130 kilometara na najužem dijelu

Trgovinsko značenje: kroz njega godišnje prolazi više od 20 posto svjetske vrijednosti pomorske trgovine

Kroz ovaj ključni globalni prolaz prolazi gotovo polovica svjetske kontejnerske flote, kao i većina najnaprednijih poluvodiča. Tajvanski tjesnac je posljednjih godina žarište rastućih napetosti između Kine i Tajvana, obilježenih vojnim aktivnostima i pomorskim vježbama s obje strane.

Panamski kanal

Lokacija: prolazi kroz Panamu, a povezuje Karipsko more i Tihi ocean

Širina: 222 metra na najužem dijelu

Protok nafte: dva do tri milijuna barela dnevno

Otvoren 1914. godine, kanal koristi sustav ustava koji podiže i spušta brodove između različitih razina mora. Kroz njega prolazi oko 40 posto ukupnog kontejnerskog prometa Sjedinjenih Država. Panamski kanal također je ključan za energetsku sigurnost jer kroz njega ide više od 95 posto američkog izvoza ukapljenog naftnog plina prema Aziji.

Rt dobre nade

Lokacija: jugozapadni vrh poluotoka Cape u Južnoafričkoj Republici

Širina: riječ je o otvorenom oceanu, a ruta se koristi za brodove prevelike za prolazak kroz Sueski kanal

Protok nafte: oko devet milijuna barela dnevno

Ova ruta produžuje putovanja između Azije i Europe za 10 do 14 dana te za oko 3000 do 4000 nautičkih milja (5550 do 7400 kilometara) u odnosu na Sueski kanal, ali omogućuje izbjegavanje tjesnaca Bab al Mandeb.

U novije vrijeme dobiva na važnosti kao jedini održivi pravac za globalnu trgovinu koji zaobilazi Bliski istok.