Državna revizija pročešljala je poslovanje Agencije za ugljikovodike te je financijskim izvještajima izrazila uvjetno mišljenje, a o usklađenosti poslovanja bezuvjetno mišljenje. Kao razlog za izražavanje uvjetnog mišljenja o financijskim izvještajima Državna revizija navodi činjenicu da Agencija u poslovnim knjigama nije evidentirala prihode od administrativnih naknada po zaključenim ugovorima za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika u iznosu od 3,3 milijuna kuna, odnosno da nisu iskazani u financijskim izvještajima na propisanom računu Računskog plana.

Iz Agencije su odgovorili kako je novčana naknada za administrativne troškove prihod Državnog proračuna RH te da Agencija od 2020. neće ostvarivati navedene prihode.

'Ako se budu ostvarivali prihodi po istoj ili sličnoj osnovi, Agencija će navedene prihode razvrstavati i evidentirati na odgovarajuće stavke prihoda u skladu s odredbama Pravilnika o proračunskom računovodstvu i Računskom planu', odgovoreno je Državnoj reviziji.

Nadalje, Revizija je navela da popis imovine i obveza nije u cijelosti obavljen u skladu s odredbama Pravilnika o proračunskom računovodstvu i Računskom planu te Uputom o obavljanju popisa imovine i obveza, a koju je donio ministar financija u prosincu 2015. Iz Agencije su se pak očitovali da prihvaćaju nalaz i da će obaviti cjelovit popis imovine i obveza.

Početkom 2019. Agencija je imala 19 zaposlenika, a koncem 2019. godine 28 zaposlenika. Zakonski predstavnik Agencije od 19. srpnja 2018. je predsjednik Uprave Marijan Krpan. Financijski izvještaj pokazuje da su ukupni prihodi Agencije ostvareni u iznosu od 472,2 milijuna kuna, što je 203,4 milijuna ili 75,7 posto više u odnosu na prethodnu godinu. Na povećanje prihoda najvećim dijelom utjecali su prihodi od prodaje nefinancijske imovine, odnosno zaliha naftnih derivata radi zanavljanja, te od prodaje dizelskog goriva (Eurodizel BS) u Njemačkoj u većoj količini nego prethodne godine.

S druge pak strane rashodi su ostvareni u iznosu od 491,6 milijuna kuna, što je 232 milijuna više nego godinu ranije. Prema vrstama rashoda, najznačajniji su oni za nabavu nefinancijske imovine u iznosu od 282,6 milijuna kuna. Kad se podvukla crta, Agencija je u 2019. zabilježila manjak prihoda za iznosu od 19,4 milijuna kuna.

'Kako je preneseni višak prihoda i primitaka iz prošlog razdoblja iznosio 52,2 milijuna kuna, tako višak prihoda i primitaka raspoloživ u sljedećem razdoblju iznosi 32,8 milijuna kuna', stoji u nalazu Revizije.

Iako rashodi za zaposlene iznose 5,2 milijuna kuna i čine 1,1 posto ukupnih rashoda, nemoguće je ne primijetiti da je uz rast broja zaposlenih u Agenciji rastao i izdatak za njih. Riječ je o 922 tisuće kuna, koliko je više izdvojeno nego 2018. godine, što zbog većeg broja ljudi, što zbog povećanja osnovice za obračun plaće u javnim službama. Revizija je primijetila da je u okviru rashoda za naknade troškova zaposlenima najznačajniji rashod za službena putovanja u iznosu od 619.993 kune.

Uzme li se u obzir to da je prošla godina imala 366 dana i kada odbijemo vikende i blagdane, dolazimo do 250 radnih dana. Kada se iznos na putovanja podijeli s radnim danima, ispada da je dnevno na njih potrošeno 2479 kuna. Međutim valja dodati da se na službenom putu nekad iz različitih razloga ostaje i preko vikenda pa je riječ samo o gruboj novinarskoj računici. Kontrolirajući provedbu preporuka i naloga koje je izdala 2015. godine, kada je Državna revizija obavila financijsku reviziju Hrvatske agencije za obvezne zalihe nafte i naftnih derivata (HANDA), u međuvremenu pripojene Agenciji, i za koju je dano nepovoljno mišljenje, utvrđeno je da je od 16 provedeno njih 12, dva su neprimjenjiva, jedan djelomično proveden, a jedan nije proveden.

Ovaj zadnji odnosi se na bilješke uz Izvještaje o prihodima i rashodima, primicima i izdacima te obrazlaganje zbog čega je došlo do većih odstupanja od ostvarenja u izvještajnom razdoblju prethodne godine. Onaj koji je djelomično proveden odnosio se na smanjenje korištenja poslovnog prostora i parkirnih mjesta. Naime 2015. godine utvrđeno je da zaposlenici HANDA-e uživaju u 428 kvadratnih metara poslovnog prostora, odnosno 61,2 kvadratna metra po glavi zaposlenika.

HANDA je 2017. pripojena Agenciji, smještenoj u poslovnoj zgradi u Miramarskoj ulici, a raspolaže sa 640 kvadratnih metara poslovnog prostora, pa sada svaki od 28 zaposlenika na raspolaganju ima 22,86 kvadratnih metara, u što nisu uključeni zajednički, spremišni te skladišni prostori. Uzmemo li u obzir to da je, kako je navela Revizija, početkom 2019. godine bilo 19 zaposlenika, dolazimo do podatka da je svaki zaposlenik tada imao 33,6 kvadratnih metara na raspolaganju, da bi na kraju iste godine zaposlenici dobili 11 kvadrata manje ne zbog zakupa manje površine, već zbog povećanja broja zaposlenih.

No i ta kvadratura, napominje Revizija, još nije ono što propisuje uredba Vlade o tome kolika površina može biti po zaposlenom službeniku. Prema njoj, ona maksimalno može iznositi 15 kvadratnih metara radnog prostora, uvećano za prostor potreban za rad sa strankama i ostale prostore nužne za redovito obavljanje djelatnosti. A čini se da u Agenciji računaju na daljnje zapošljavanje jer su u odgovoru na nalaz Revizije naveli kako ugovor o zakupu poslovnog prostora imaju na temelju potreba u skladu s Pravilnikom o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta, kojim su sistematizirana 74 radna mjesta.

'Agencija ima 27 zaposlenih, a zbog zabrane zapošljavanja u javnim službama nije bila u mogućnosti popuniti veći broj radnih mjesta kojim bi korištenje poslovnog prostora optimizirala i uskladila s propisanom površinom', stoji u očitovanju Agencije. Valja dodati da je HANDA, dok je postojala, tražila 2014. godine od nekadašnjeg Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) adekvatan prostor u državnom vlasništvu i nije ga dobila, a Agencija je isti zahtjev podnijela Ministarstvu državne imovine, ali do zaključenja revizije nije se ništa dogodilo.

Iz nalaza je vidljivo i da Agencija kao pravna sljednica HANDA-e još nije riješila problem skladišnih kapaciteta obveznih zaliha nafte i naftnih derivata - spominjala se gradnja terminala u Brižinama u Kaštelima - pa se tako oni i dalje skladište na terminalima JANAF-a u Njemačkoj te u Luci Ploče. A cijena po kojoj se skladišti kod JANAF-a veća je nego što je bila prijašnjih godina. Naime početkom 2017. s JANAF-om je ugovorena niža cijena skladištenja u iznosu od 2,5 eura po kubnom metru. Za najveći dio skladištenja naftnih derivata, stoji u nalazu, i nadalje se plaćala cijena u iznosu od pet eura po kubnom metru. U ožujku 2020. Agencija je na temelju suglasnosti Upravnog vijeća i Vlade Republike Hrvatske zaključila s JANAF-om novi Ugovor o skladištenju dijela obveznih zaliha naftnih derivata po cijeni usluge skladištenja u iznosu od 6,70 eura po kubnom metru mjesečno prema načelu 'puno za prazno'.

Ugovoreno je skladištenje obveznih zaliha do konca 2024. te obveza osiguranja robe o trošku skladištara. Spomenutim ugovorom zadovoljene su potrebe skladišnih kapaciteta za naftne derivate na terminalu JANAF-a u Zagrebu, određene planom iz 2009. Preostali dio obveznih zaliha naftnih derivata Agencija skladišti u Njemačkoj (po cijeni usluge skladištenja od 1,90 eura po kubnom metru mjesečno) te u Luci Ploče (po cijeni usluge skladištenja od 7,15 eura po kubnom metru mjesečno), za koje je zaključila ugovore o skladištenju s privatnim tvrtkama.